Postupci za poticanje žena na započinjanje dojenja

Istraživačko pitanje

Stope započinjanja dojenja u svijetu se jako razlikuju, kako između zemalja tako i unutar pojedinih zemalja. Zemlje s niskim i srednjim prihodima u pravilu imaju visoke stope započinjanja dojenja, s time da je često problem započeti dojenje unutar sat vremena od poroda. Zemlje s visokim prihodima imaju puno veću varijabilnost u broju žena koje počnu dojiti, s time da žene s visokom razinom obrazovanja i višim prihodima češće doje.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dojenje treba započeti unutar sat vremena od poroda, da bi sva djeca trebala biti isključivo dojena od rođenja do šest mjeseci života i da bi dojenje trebalo trajati do druge godine života ili dulje. Znamo da je dojenje dobro za zdravlje majki i djece. Djeca koja nisu pretežno dojena tijekom prva tri do četiri mjeseca češće obolijevaju od infekcija probavnog sustava, dišnih putova i upale uha. Djeca koja nisu dojena su češće pretila ili obole od šećernu bolest kasnije u životu, a majke koje nisu dojile imaju povećani rizik od raka dojke i raka jajnika. Druge praktične prednosti dojenja uključuju uštedu za obitelj (nema troška nabavke mliječnih nadomjestaka), te za društvo (nema troškova liječenja bolesti). Usprkos tome, mnoge žene hrane djecu umjetnim mlijekom.

Zašto je ovaj Cochrane sustavni pregled važan?

Želimo bolje razumjeti koji oblik promidžbe dojenja pomaže ženi, njihovim obiteljima, zdravstvenom sustavu i društvu. Žene se suočavaju s brojnim preprekama dojenju, uključujući: nedostatak javnih prostora za dojenje u kojima se žena neće neugodno osjećati; nedostatak fleksibilnog radnog vremena za dojilje; rasprostranjeno reklamiranje nadomjestaka majčinog mlijeka i društvene norme koje zanemaruju potrebe dojilja. Novi načini promidžbe dojenja su potrebni.

Rezultati pretraživanja literature

Pretražili smo svu znanstvenu literaturu objavljenu do 29. veljače 2016. godine. Ovaj obnovljeni sustavni pregled sada obuhvaća 28 randomiziranih kontroliranih studija s 107.362 uključenih žena. U 20 studija s ukupno 27.865 žena proučene su intervencije za povećanje broja žena koje započinju dojiti i to u tri zemlje s visokim prihodima (Australija - 1 studija, Velika Britanija - 4 studije, SAD - 14 studija) i jednom zemljom s niskim prihodima (Nikaragva - 1 studija). Tri studije su istražile učinak intervencije za povećanje broja žena koje započinju dojiti unutar sat vremena od poroda. Ova istraživanja su uključila 76.373 žena iz Malavija, Nigerije i Gane. Studija iz Malavija je bila velika; uključila je 55.931 sudionica.

Zdravstvena edukacija koju su pružili liječnici i medicinske sestre te savjetovanje i podrška koju su pružili obučeni volonteri povećao je broj žena koje su započele dojiti. U pet istraživanja s 564 žena pronađeno je da žene koje su primile obuku o dojenju i podršku od liječnika i medicinskih sestara su češće započinjale dojiti u usporedbi sa ženama koje su dobivale standardnu skrb. Četiri od ovih istraživanja provedena su u zemljama s niskim i srednjim prihodima ili među ženama manjinskih etničkih skupina u SAD, kod kojih su stope dojenja inače niske. Osam istraživanja s 5712 žena je pokazalo veće stope započinjanja dojenja kod dobivanja podrške od strane educiranih volontera u usporedbi sa standardnom skrbi.

Edukacija o dojenju od strane educiranih volontera bi se također mogla odraziti na povećanje stope ranog započinjanja dojenja, unutar sat vremena od poroda, u zemljama s niskim prihodima.

Procijenili smo da su svi dokazi u ovom sustavnom pregledu niske kvalitete zbog ograničenja u ustroju istraživanja i varijabilnosti u načinu provedbe intervencije: kome, kada, gdje i kako je intervencija pružena. Standardna skrb je također varirala, i mogla je uključiti bilo kakvu vrstu potpore dojenju, npr. u Velikoj Britaniji.

Nismo našli dovoljno dokaza za donošenje zaključka o učinkovitosti strategija s multimedijskim pristupom, o učinkovitosti ranog kontakta između majke i djeteta ili da grupe za potporu dojenja u zajednici povećavaju stope započinjanja dojenja.

Značenje rezultata

Liječnici, medicinske sestre i educirani volonteri mogu pružiti obuku o dojenju, savjete i podršku da bi povećali broj žena koje počnu dojiti svoju djecu. Istraživanja visoke kvalitete su potrebna da bismo saznali koje su intervencije učinkovite u različitim populacijskim skupinama. Više istraživanja je potrebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima u svrhu pronalaska učinkovitih strategija koje potiču žene da započinju dojiti odmah po porodu.

Bilješka o prijevodu: 

Cochrane Hrvatska
Prevela: Irena Zakarija Grković
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save