Intervencije za liječenje prijeloma ramena u odraslih

Dosadašnje spoznaje

Prijelom gornjega dijela nadlaktične kosti (proksimalni humerus) česta je ozljeda u starijih ljudi. Nerijetko se naziva prijelomom (frakturom) ramena. Kost tipično pukne odmah ispod ramena, obično nakon pada. Većina se tih prijeloma dogodi bez probijanja kože iznad mjesta prijeloma. Ozlijeđena ruka se najčešće imobilizira dok prijelom ne zacijeli dovoljno da bi se rame moglo pomicati. Ozbiljniji dislocirani prijelomi (prijelomi s pomakom) mogu se liječiti kirurški. To može uključivati međusobno spajanje komadića prijeloma različitim sredstvima. Postoji i druga mogućnost - gornji dio prelomljene kosti se može zamijeniti ("zamjena pola zgloba" ili hemiartroplastika). Rjeđe se mora zamijeniti cijeli zglob, uključujući i zglobnu čašicu ("zamjena cijelog zgloba"). Fizioterapija se često primjenjuje za vraćanje funkcije ramena.

Rezultati pretraživanja literature

Autori su pretražili medicinske baze podataka sve do mjeseca studenoga 2014. i uključili 31 randomiziranu studiju u kojima je sudjelovalo ukupno 1941 sudionika. Većina od 18 usporedbi liječenja su testirane samo jednom studijom. Najbolji dokazi su iz 8 studija, jedna od kojih je bila razmjerno velika multicentrična studija. Te studije su istraživale ima li kirurška intervencija bolje rezultate nego ne-kirurško liječenje prijeloma s pomakom.

Ključni rezultati

Devet ispitivanja je procjenjivalo ne-kirurško liječenje manje ozbiljnih prijeloma. Jedno je istraživanje pokazalo da je jedna vrsta udlage za ruku općenito udobnija od jedne vrste bandaže tijela. Također je bilo dokaza o tome da rano pokretanje, odnosno mobilizacija (unutar jednog tjedna), u usporedbi s odgođenom mobilizacijom (nakon tri tjedna), uzrokuje manju bol i brži oporavak u ljudi sa stabilnim prijelomima. Dvije studije su pružile slabe dokaze o tome da bi mnogi pacijenti mogli postići zadovoljavajući ishod kada im se dade dovoljno uputa da bi mogli samostalno nastaviti vježbe.

Osam je studija, koje uključuju 567 sudionika s dislociranim prijelomom, usporedilo kirurško s ne-kirurškim liječenjem. Zbirni rezultati najnovijih pet studija pokazuju da nema značajnih razlika između dvaju pristupa za pacijente i njihovu funkciju i kvalitetu života unutar 6, 12 i 24 mjeseca. Postojala je mala razlika smrtnosti između dviju skupina. Dvostruko više pacijenata podvrgnutih kirurškom liječenju imalo je dodatnu ili sekundarnu kiruršku intervenciju. Više je pacijenata iz skupine s kirurškim liječenjem imalo nuspojave.

Dvanaest studija (744 sudionika) je ispitivalo različite metode kirurškog liječenja. Pronađeni su slabi dokazi o nekim razlikama (primjerice u komplikacijama) među nekim intervencijama (npr. upotreba različitih uređaja ili različit način korištenja uređaja).

Pronađeni su ograničeni dokazi koji su ukazivali na slične ishode za ranu naspram odgođene mobilizacije nakon kirurškog namještanja ili hemiartroplastike.

Kvaliteta dokaza

Većina od 31 studije imale su nedostatke koji su mogli imati utjecaja na pouzdanost rezultata. Autori smatraju da su dokazi za rezultate usporedbe kirurškog i ne-kirurškog liječenja visoke ili umjerene kvalitete, što znači priličnu sigurnost u pouzdanost rezultata. Autori smatraju da su dokazi ostalih usporedbi niske ili vrlo niske kvalitete, što znači da ne mogu biti sigurni u njihove rezultate.

Zaključci

Kirurgija ne osigurava bolji ishod za većinu ljudi s dislociranim prijelomom gornjega dijela nadlaktice. Štoviše, veći su izgledi da će to za posljedicu imati veću potrebu za dodatnim operacijama. Inače, nema dovoljno dokaza za odabir najboljeg ne-kirurškog ili, ako je izabran, kirurškog načina liječenja takvih prijeloma.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Karla Alfirević
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save