Govorna i jezična terapija za probleme s govorom nakon moždanog udara

Istraživačko pitanje

Autori ovog Cochrane sustavnog pregleda literature analizirali su dokaze iz kliničkih pokusa o učinku govorne i jezične terapije na jezične probleme koje doživljavaju ljudi nakon moždanog udara (poznate kao afazija).

Dosadašnje spoznaje

Otprilike trećina osoba koje zadobiju moždani udar razvije afaziju. Jedan ili više oblika komunikacije mogu biti pogođeni: govor, razumijevanje govora, čitanje i pisanje. Jezični i govorni terapeuti procjenjuju, dijagnosticiraju i liječe afaziju u svim stadijima oporavka nakon moždanog udara. Surađuju s osobama s afazijom, obiteljima i drugim zdravstvenim stručnjacima. U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature istraživači su željeli provjeriti je li govorna i jezična terapija za afaziju učinkovita i je li bolja ili gora od socijalne potpore bez intervencije terapeuta. Također su željeli provjeriti koji su pristupi u terapiji omogućili najbolji oporavak.

Obilježja uključenih istraživanja

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do rujna 2015. Autori su pronašli i u sustavni članak uključili 57 istraživanja koja obuhvaćaju 3002 osobe s afazijom. Razmotrili su sve oblike govorne i jezične terapije, terapijske protokole te načine provođenja terapije.

Ključni rezultati

Na temelju 27 istraživanja (i 1620 osoba s afazijom) može se zaključiti kako je govorna i jezična terapija korisna za funkcionalnu uporabu jezika, jezično razumijevanje (npr. slušanje ili čitanje) i produkciju jezika (govor ili pisanje), u usporedbi s nikakvom terapijom, ali nije bilo jasno koliko dugo ti korisni učinci mogu trajati.

Bilo je malo dostupnih informacija za usporedbu govorne i jezične terapije sa socijalnom potporom. Informacije iz 9 istraživanja (447 osoba s afazijom) pokazuju da su moguće male razlike u mjerenju jezične sposobnosti. Ipak, više ljudi prestalo je sudjelovati u socijalnoj potpori u usporedbi s onima koji su pohađali govornu i jezičnu terapiju.

Trideset osam istraživanja usporedilo je dva različita oblika govorne i jezične terapije (u njima je sudjelovalo 1242 osoba s afazijom). U istraživanjima su uspoređene govorne i jezične terapije koje su se razlikovale u terapijskom protokolu (intenzitet, doza i trajanje), načinu provođenja terapije (grupna, jedan na jedan, volonterska, računalno podržana) i pristupu. Potrebno je više informacija o tim usporedbama. Ispostavilo se da višesatne terapije u kratkom vremenskom periodu (visokog intenziteta) olakšavaju pacijentima uporabu jezika u svakodnevnom životu i smanjuju težinu problema s afazijom. Ipak, više ljudi prestalo je pohađati ove veoma intenzivne terapije (do 15 sati tjedno), nego oni koji su imali manje intenzivan raspored terapije.

Kvaliteta dokaza

Cjelokupno, kvaliteta provedenih i objavljenih istraživanja može biti poboljšana. Ključne značajke kvalitete bile su objavljene samo u polovini najnovijih istraživanja. Prema tome, nejasno je li to rezultat loše provedenih ili loše objavljenih istraživanja. Za većinu usporedbi koje su napravljene u ovom pregledu literature bilo bi korisno kad bi bilo dostupno više istraživanja koja obuhvaćaju više osoba s afazijom.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Anđela Pijuk
 Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save