Podcast: Krioterapija cijeloga tijela u prevenciji i suzbijanju mišićne boli nakon vježbanja u odraslih

Osim svih prednosti, jedan od neželjenih ishoda vježbanja može biti bol u mišićima. Načini preveniranja i suzbijanja boli u mišićima mogli bi biti značajni športašima, bilo da su profesionalci ili amateri. U rujnu 2015., s početkom Svjetskoga kupa u ragbiju, novi Cochrane pregled istražuje dokaze o primjeni krioterapije ili izlaganja cijeloga tijela ekstremno hladnom suhom zraku. O tome govori jedan od autora pregleda, Joseph Costello sa Sveučilišta u Portsmouthu, Velika Britanija. Zorica Kovač, prvostupnica sestrinstva i patronažna sestra iz Osijeka, prevela je razgovor, a Irena Zakarija-Grković, s Medicinskog fakulteta u Splitu će nam govoriti o tome što su autori pronašli.

- Pročitajte transkript

Danijel: Osim svih prednosti, jedan od neželjenih ishoda vježbanja može biti bol u mišićima. Načini preveniranja i suzbijanja boli u mišićima mogli bi biti značajni športašima, bilo da su profesionalci ili amateri. U rujnu 2015., s početkom Svjetskoga kupa u ragbiju, novi Cochrane pregled istražuje dokaze o primjeni krioterapije ili izlaganja cijeloga tijela ekstremno hladnom suhom zraku. O tome govori jedan od autora pregleda, Joseph Costello sa Sveučilišta u Portsmouthu, Velika Britanija. Zorica Kovač, prvostupnica sestrinstva i patronažna sestra iz Osijeka, prevela je razgovor, a Irena Zakarija-Grković, s Medicinskog fakulteta u Splitu će nam govoriti o tome što su autori pronašli.

Irena: Odgođena mišićna bol (engl., delayed-onset muscle soreness, DOMS) pogađa mnoge nakon vježbanja i može biti uzrok slabijih izvedbenih funkcionalnih sposobnosti. Uobičajena je za vrijeme od četiri dana nakon vježbanja, a postoje različiti postupci za njezino prevladavanje. U ovom pregledu ćemo se usredotočiti na krioterapiju cijeloga tijela, koja se sve više primjenjuje u oporavku nakon napornog vježbanja. Taj je postupak u početku primjenjivan u pacijenata s multiplom sklerozom i reumatoidnim artritisom; no, vrhunski športaši (uključujući ragbi ekipe Engleske i Walesa tijekom Svjetskoga kupa) su ga primjenjivali da bi izbjegli mišićnu bol nakon treninga i ubrzali oporavak. Posljedično tome, i rekreativci primjenjuju taj postupak.
Krioterapija cijeloga tijela uključuje izlaganje pojedinca hladnom suhom zraku, ispod -100 °C, 2 do 4 minute u posebnim kabinama ili komorama. Uobičajeno se radi 24 h nakon vježbanja i često se ponavlja istoga dana ili nekoliko dana. Ljudi su minimalno odjeveni, npr. u kratke hlače za muškarce, za žene i majicu. Također mogu nositi rukavice, vunenu traku za zaštitu ušiju, masku za nos i usta te suhe cipele i čarape da bi se smanjio rizik od ozeblina.
Snižavanje temperature mišića, kože i tijela podražuje receptore i pobuđuje simpatična adrenergična vlakna, što uzrokuje lokalnu vazokonstrikciju. Teoretska pretpostavka je da će to olakšati mišićnu bol smanjenjem metabolizma mišića, mikrocirkulaciju kože, osjetljivost receptora i provodljivost živaca. Također može imati psihološki učinak umanjivanjem subjektivnoga osjećaja boli u mišićima nakon vježbanja.
Pretraživane su studije koje su vrjednovale krioterapiju cijeloga tijela u prevenciji i suzbijanju mišićne boli nakon vježbanja u odraslih osoba.
Namjeravali su uključiti randomizirana, ukrižena istraživanja gdje je svaki ispitanik procijenjen uz primjenu i bez primjene krioterapije; s tim da su provedena u laboratoriju ili na terenu, kroz cijelo vrijeme primjene krioterapije prije ili nakon vježbanja.
Pronašli su četiri prikladne studije. Istraživanja su bila randomizirana, dva dizajna paralelnih skupina i dva ukrižena; na žalost, sve četiri studije imale su visok rizik pristranosti, što potencijalno ograničava pouzdanost nalaza. Te četiri studije su objavljene u razdoblju između 2010. i 2014. godine, u laboratorijskim uvjetima u centrima u Francuskoj, Irskoj, Sloveniji i Brazilu, ukupno sa 64 sudionika, od kojih su četiri bile žene. Vrsta, trajanje i intenzitet vježbanja bili su različiti. U tri studije, vježba je bila dizajnirana za poticanje pojave mišićne boli (DOMS) u laboratorijskim kontroliranim uvjetima. Druga studija koristila je 48 minuta trčanja na pokretnoj traci.
U dvije studije je primjenjivana krioterapija, kojoj je izloženo cijelo tijelo, na temperaturi od -110 °C u specijalnim komorama. Druge studije su koristile krio-kabine za djelomičnu krioterapiju, gdje glava, vrat i ramena nisu izloženi, na temperaturi od -110 °C, te između -140 do -195 °C.
Uzevši sve dokaze u obzir i usporedivši učinke krioterapije cijelog tijela u odnosu na neprimjenjivanje krioterapije, nije bilo pouzdanih dokaza o nižoj samoprocjeni mišićne boli 1, 24, 48 i 72 h nakon vježbanja. Nije bilo statistički značajne i pouzdane razlike ili koristi između skupina. Uz to, tražili smo i podatke i o štetnim utjecajima, ali o njima u istraživanjima nije bilo podataka.
Stoga su zaključili da nema dovoljno dokaza da bi se utvrdilo smanjuje li krioterapija cijeloga tijela samoprocjenu boli mišića, i poboljšava li subjektivni oporavak nakon vježbanja u tjelesno aktivnih mladih ljudi, te da nema dokaza o primjeni u žena ili vrhunskih sportaša. Također je važno napomenuti da nedostaju dokazi o štetnim utjecajima, zbog čega ne možemo reći ništa o potencijalnim rizicima izloženosti ekstremno niskim temperaturama. S obzirom na ograničene dokaze, sigurnost i individualnu prirodu mišićne boli nakon vježbanja, trenutno nema dovoljno dokaza za potporu primjene krioterapije cijeloga tijela. To je, uz sve veću primjenu u vrhunskom i rekreativnom sportu te prateće troškove, pokazalo da postoji hitna potreba za visokokvalitetnim, dobro opisanim istraživanjima.

Danijel: Ako želite detaljnije proučiti ovaj Cochraneov sustavni pregled ili saznati više o pojedinim intervencijama, potražite ga online. Samo pođite na web stranicu Cochrane knjižnice (Cochrane library.com) i u tražilicu upišite izraz ˝krioterapija i tjelovježba.

Podcast translated by Zorica Kovač
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Danijel Nejasmić
Translated Podcast recorded by Teo Peričić

Zatvorite transkript
Share/Save