Glasovni zapis: Psihoterapije za granični poremećaj ličnosti

Granični poremećaj ličnosti je ozbiljan mentalni poremećaj koji ima značajan utjecaj na život bolesnika i bliskih osoba. Postoje različite psihološke terapije za ovaj poremećaj, a najnoviji dokazi o njima sustavno su istraženi u svibnju 2020. godine u Cochrane preglednom članku, autorice Mie Sedoc Jørgensen iz Psihijatrijske ustanove u regiji Zeland u Danskoj. Tekst je prevela i ovdje će nam ga pročitati Blanka Roje s Medicinskog fakulteta u Splitu.

- Pročitajte prijepis

Irena: Dobar dan! Ja sam Irena Zakarija-Grković, iz Hrvatskog Cochrane centra. Granični poremećaj ličnosti je ozbiljan mentalni poremećaj koji ima značajan utjecaj na život bolesnika i bliskih osoba. Postoje različite psihološke terapije za ovaj poremećaj, a najnoviji dokazi o njima sustavno su istraženi u svibnju 2020. godine u Cochrane preglednom članku, autorice Mie Sedoc Jørgensen iz Psihijatrijske ustanove u regiji Zeland u Danskoj. Tekst je prevela i ovdje će nam ga pročitati Blanka Roje s Medicinskog fakulteta u Splitu.

Blanka: Granični poremećaj osobnosti ličnosti je ozbiljan mentalni poremećaj. Neke od najznačajnijih značajki su emocionalna neuravnoteženost, impulzivnost, ljutnja, opetovano samoozljeđivanje, samoubilačko ponašanje, osjećaj praznine i strah od napuštanja. Osobe s tim poremećajem imaju ozbiljne poteškoće u poslovnoj i društvenoj sferi života, a oko tri četvrtine će za liječenje tog poremećaja koristiti usluge zdravstvenog sustava.
Postoje različite psihoterapije za taj poremećaj. Mogu se izvoditi pojedinačno, u grupi ili kombinirano. Najčešće korištene psihoterapije su dijalektično-bihevioralna terapija, mentalizacija, prijelazno usmjerena terapija, kognitivna analitička terapija, shema-fokusirana terapija i sustavni trening za emocionalnu predvidljivost i rješavanje problema.
U pregledom radu sustavno su sažeti dokazi iz randomiziranih istraživanja svih vrsta psihoterapije. Autori se nadaju pomoći osobama s graničnim poremećajem ličnosti, njihovim obiteljima i prijateljima, zdravstvenim radnicima i kreatorima političkih odluka donositi informirane odluke o liječenju utemeljenom na dokazima.
U sustavni pregled uključena su randomizirana istraživanja u kojima su uspoređivane psihološke terapije sa standardnim kontrolnim intervencijama ili drugim specifičnim psihoterapijskih tretmanima za osobe s službenom dijagnozom tog poremećaja. Posebno su istraženi učinci liječenja na težinu simptoma tog poremećaja, samoozljeđivanje, ishode vezane uz samoubojstvo i psihosocijalno funkcioniranje osobe. Uključen je i niz sekundarnih ishoda da bi se ispitali specifični simptomi kao što su ljutitost, kronični osjećaji praznine, strahovi od napuštanja i depresije, kao i štetnih učinci terapije.
Velika količina literature dostupna je na temu graničnog poremećaja ličnosti stoga su autori morali pregledati više od 18.000 naslova i sažetaka članaka te pročitati 400 punih članaka da bi pronašli relevantna istraživanja. Od pregledanih članaka, uključena su 282 koja su opisivala 75 randomiziranih istraživanja s ukupno više od 4500 sudionika. Za sva istraživanja procijenjen je visok rizik od pristranosti, a za većinu izmjerenih ishoda autori ovog sustavnog pregleda smatraju da su dokazi niske kvalitete zbog nepreciznosti, male veličine uzoraka i nedosljednosti.
Imajući na umu navedena ograničenja istraživanja, autori su svojom sustavnom analizom pronašli da psihoterapija ima korisne učinke u usporedbi s kontrolnom vrstom liječenja za sve primarne ishode, iako je poboljšanje bilo klinički značajno samo za težinu simptoma graničnog poremećaja ličnosti. To znači da prilagođene psihoterapije mogu biti učinkovitije od uobičajenih liječenja, ali još uvijek postoji potreba za novim kvalitetnim, randomiziranim ispitivanjima s većim brojem ispitanika i nastojanjima za ograničavanje rizika od pristranosti, osobito privrženosti istraživača određenoj struji psihoterapije. Također bi pomoglo i kad bi istraživanja bila usklađena u mjerenju ishoda i standardiziranim kontrolnim intervencijama da bi se dobila jasna slika o tome koji se psihološki oblici liječenja uspoređuju. Naposlijetku, ta istraživanja trebaju imati dovoljno duga praćenja liječenih da bi se mogla procijeniti dugoročna učinkovitost psihoterapije.

Irena: Ako želite saznati više o istraživanjima koja su napravljena na ovu temu i pratiti buduća ažuriranja ovog pregleda kako nova istraživanja budu uvrštena, možete pronaći ovaj sustavni pregled online na engleskom jeziku. Idite na Cochrane library dot com i pretražite 'psychological therapies and borderline personality disorder'.

Podcast translated by Blanka Roje
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Blanka Roje
Translated Podcast recorded by Teo Peričić

Zatvorite transkript