Glasovni zapisi: Probir za zloćudni melanom (vrsta raka kože)

Zloćudni melanom, potencijalno smrtonosan oblik raka kože, sve češće se pojavljuje pa se vodi rasprava o tome treba li ga dodati popisu vrsta raka za koji se provodi program ranog otkrivanja (probir). Autori novog Cochraneovog sustavnog pregleda, objavljenog u lipnju 2019. godine, analizirali su postojeće dokaze o toj temi. Doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grkovic, specijalistica obiteljske medicine i članica Hrvatskog Cochranea, prevela je razgovor s glavnom autoricom, Minna Johansson, iz Cochrane Švedske, te će nam ga pročitati.

- Pročitajte prijepis

Ana: Dobar dan, ja sam profesorica Ana Utrobičić, voditeljica Središnje knjižnice Medicinskog fakulteta u Splitu i članica Hrvatskoga Cochanea. Zloćudni melanom, potencijalno smrtonosan oblik raka kože, sve češće se pojavljuje pa se vodi rasprava o tome treba li ga dodati popisu vrsta raka za koji se provodi program ranog otkrivanja (probir). Autori novog Cochraneovog sustavnog pregleda, objavljenog u lipnju 2019. godine, analizirali su postojeće dokaze o toj temi. Doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grkovic, specijalistica obiteljske medicine i članica Hrvatskog Cochranea, prevela je razgovor s glavnom autoricom, Minna Johansson, iz Cochrane Švedske, te će nam ga pročitati.

Irena: Kada razmišljamo o probiru za rak, poput malignog melanoma, važno je imati na umu da velika većina pregledanih osoba neće imati koristi od probira jer nikad neće razviti bolest. Kada zdravstveni sustav pozove osobe bez simptoma na probir koju oni nisu tražili, otvaraju se etička pitanja koja se razlikuju od onih u redovnoj zdravstvenoj skrbi; moramo znati da ne činimo više štete nego koristi i zato su potrebe za pouzdanim znanstvenim dokazima veće nego inače. Trenutno, Njemačka je jedina zemlja u svijetu s nacionalnim programom probira za maligni melanom, ali u mnogim drugim zemljama oportunistički probir je raširen. Htjeli smo saznati je li probir melanoma učinkovit u smanjenju negativnih posljedica za zdravlje i ima li ikakvih štetnih posljedica.
Probir ima potencijal smanjiti broj umrlih od melanoma zahvaljujući ranom otkrivanju, ali i može štetiti ako se u osoba bez simptoma otkriju melanomi ili druge promjene na koži koje ne bi nikada izazvale smetnje da nisu otkrivene. Te osobe mogu se nepotrebno podvrgnuti operacijama ili biti izložene psihološkom stresu. Također postoji rizik da bi se financijska sredstva i ljudski napori rabljeni za probir mogli biti bolje korišteni za druge intervencije za koje postoje jači dokazi i gdje je bolja ravnoteža između koristi i štetnosti. Autori su proučili znanstvene dokaze o štetnosti i koristi probira za maligni melanom u odnosu na neprovođenje probira. Proučili su sve vrste probira, od samopregleda do pregleda od strane zdravstvenog djelatnika u osoba za koje se ne sumnja da imaju maligni melanom. Uključene su i osobe za koje se smatra da imaju povećani rizik malignog melanoma, ali ne one koji su prethodno imali melanom.
Autori su pronašli dva randomizirana kontrolirana istraživanja koja su zadovoljila kriterije uključenja, ali ni jedno nije objavilo podatke o važnim ishodima koje su htjeli proučiti. To znači da ne postoji dovoljno dokaza za kvantitativnu procjenu prednosti i nedostataka probira za maligni melanom. Iz toga proistječe da sadašnja praksa probira za maligni melanom nije utemeljena na dokazima koje zahtijevaju tijela poput Svjetske zdravstvene organizacije i Nacionalno povjerenstvo za probir u Velikoj Britaniji, koji naglašavaju važnost postojanja čvrstih dokaza o prednostima i nedostatcima probira prije uvođenja programa ranog otkrivanja.
U zaključku, ovaj sustavni pregled pokazuje da probir opće odrasle populacije za maligni melanom nije utemeljen na dokazima i prema tome ne zadovoljava standardne kriterije za provođenje. Usprkos tome, probir za maligni melanom se provodi u mnogim zemljama manje ili više organizirano. Nužno je potrebno provesti kvalitetno randomizirano kliničko istraživanje koji će omogućiti usporedbu potencijalne štete s potencijalnom koristi probira da bismo bili sigurni da program ranog otkrivanja malignog melanoma neće izazvati više štete nego koristi, i ukoliko ima važnih potencijalnih koristi, da ih se neprimjereno ne odbacuje.

Ana: Ako želite više saznati o istraživanja u ovom sustavnom pregledu ili saznati za novi budući sustavni pregled ukoliko se provede relevantno istraživanje, pođite na stranicu Cochrane Library točka com i ubacite u tražilicu ‘probir za melanom’.

Podcast translated by Irena Zakarija-Grković
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated podcast read by Irena Zakarija-Grković and Ana Utrobičić
Translated podcast recorded by Teo Peričić

Zatvorite transkript
Share/Save