Glasovni zapisi: Klinički učinci procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika u osoba bez kardiovaskularnih bolesti

Cochraneova baza podataka sustavnih pregleda sadrži nekoliko pregleda o intervencijama za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti kao što su medikacija, dijeta i tjelovježba. Prekursor za njihovo provođenje može biti procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika pojedinca, a novi pregled u ožujku 2017. razmatra dokaze o njegovom korištenju. Što je o tom istraživanju izvjestio vodeći autor, Kunal Karmali s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Northwestern u Feinbergu u Chicagu, prevela je Ivana Marasović Šušnjara iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

- Pročitajte transkript

Irena: Cochraneova baza podataka sustavnih pregleda sadrži nekoliko pregleda o intervencijama za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti kao što su medikacija, dijeta i tjelovježba. Prekursor za njihovo provođenje može biti procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika pojedinca, a novi pregled u ožujku 2017. razmatra dokaze o njegovom korištenju. Što je o tom istraživanju izvjestio vodeći autor, Kunal Karmali s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Northwestern u Feinbergu u Chicagu, prevela je Ivana Marasović Šušnjara iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Ivana: Smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti naglašavaju procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika kao vodič u kliničkom odlučivanju, osobito kod uporabe preventivnih lijekova. Pri tom, kako bi se procijenila vjerojatnost da će netko imati srčani ili moždani udar, koriste se kliničke varijable kao što su dob, spol, krvni tlak i razine kolesterola. No, iako je bilo puno istraživanja o primjeni procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika, postoji nepouzdanost o stvarnim kliničkim prednostima korištenja tih informacija u praksi.
Stoga su autori, kako bi riješili ovu nedoumicu, istražili učinke procjene rizika i njene primjene na kardiovaskularne ishode, u prvom redu na razinu čimbenika rizika, kolesterol i krvni tlak. Također su razmatrali i ostale ishode kao što su propisivanje preventivnih lijekova, pridržavanje režima uzimanja lijekova, zdrave životne stilove, dileme prilikom odlučivanja, zdravstvenu kvalitetu života i troškove zdravstvene zaštite.
Autori su analizirali ukupno 41. randomiziranu studiju, sa skoro 200.000 sudionika, u kojima je uspoređena dobrobit procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika od strane liječnika, zdravstvenog radnika ili zdravstvenog sustava s uobičajenom skrbi bez procjene rizika. Sve u svemu, dokazi su bili niske kvalitete za odgovore na ključna pitanja, ali sugeriraju da procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika može imati mali učinak na smanjenje kolesterola za 0,10 mmol / L i sistolički krvni tlak za 2,8 mmHg. Međutim, nije bilo dovoljno visokokvalitetnih dokaza kako bi se utvrdilo radi li se o prevenciji kardiovaskularnih događaja, pri čemu samo tri studije izvještavaju o ovoj krajnjoj točki, a što je bio primarni ishod ovog sustavnog pregleda.
Gledajući na sekundarne ishode, procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika može povećati prestanak pušenja i smanjiti dileme prilikom odlučivanja. Što se tiče utjecaja na pridržavanje režima uzimanja lijekova ili na zdravstvenu kvalitetu života tu je utjecaj mali ili nikakav. Podaci o troškovima također su bili ograničeni, ali nagovještaju smanjenje troškova zdravstvene zaštite nakon procjene rizika.
Ukratko, autori smatraju da nisu u mogućnosti donijeti čvrste zaključke o kliničkoj učinkovitosti procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika u primarnoj prevenciji. Mnogo je ostalo neizvjesno o optimalnoj primjeni procjene rizika u kliničkoj praksi radi poboljšanja kardiovaskularnih ishoda i razina faktora rizika. Stoga bi željeli razmotriti više istraživanja koja identificiraju optimalni sadržaj i format poruka o kardiovaskularnom riziku koji motiviraju promjenu ponašanja i kod liječnika i kod pacijenata.
Također bi željeli razmotriti i više istraživanja koja ocjenjuju utjecaj pružanja ovih informacija o riziku tijekom vremena i gledaju izvan jednostavnog iniciranja davanja terapije, njenog uzimanja i dugotrajne primjene kako bi se smanjio utjecaj rizičnih čimbenika i unaprijedilo zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Irena: Ako biste željeli detaljnije pogledati rezultate pregleda i sadržaj 41. uključene studije, sve pojedinosti možete pronaći online u Cohranovoj knjižnici na Cochrane Library.com. Dovoljno je pretražiti izraz „procjena rizika i kardiovaskularne bolesti“.

Podcast translated by Ivana Marasović Šušnjara
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Ivana Marasović Šušnjara
Translated Podcast recorded by Teo Peričić

Zatvorite transkript
Share/Save