Istraživačko pitanje

Pregledani su dokazi o djelovanju lijekova (npr. kolhicin, anakinra, rilonacept, etanercept, infliksimab, talidomid, interferon-alfa, ImmunoGuard™ (biljni dodatak) i nesteroidni protuupalni lijekovi) kod oboljelih od obiteljske Mediteranske vrućice.

Dosadašnje spoznaje

Obiteljska Mediteranska vrućica je nasljedna upalna bolest, sa simptomima napada koji uključuju vrućicu iznad 38℃, bol i upalu peritoneuma (opne koja okružuje zglobove ili pokriva pluća i prsnu šupljinu). Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je analizirati koji su lijekovi bolji od placeba (lažan lijek koji ne sadržava nikakav aktivan sastojak) za smanjenje upale u pacijenata s obiteljskom Mediteranskom vrućicom. Također se željelo usporediti ove lijekove jedne s drugima.

Datum pretraživanja

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do 21. svibnja 2014. 

Značajke istraživanja

Sustavni pregled je uključio četiri studije sa 75 ljudi s obiteljskom Mediteranskom vrućicom dobi od tri do 53 godine. Studije su uspoređivale tri lijeka, kolhicin, rilonacept i ImmunoGuard™, s placebom. Sudionici su nasumičnim odabirom razvrstani u skupinu koja će primati lijek i skupinu koja će primati placebo u razdoblju od jednog do tri mjeseca.

Ključni rezultati

Nastojao se utvrditi broj sudionika koji su iskusili napad, trajanje napada, bilo kakve nuspojave lijeka i razine markera upale tijekom napada. Sve studije nisu proučavale te ishode. Zbog razlika u liječenju i dizajnu studija, nije bilo moguće kombinirati rezultate koji su pronađeni u tim studijama. Jedna studija (15 sudionika) je pronašla da kolhicin uzet na usta u dozi od 0.6 mg tri puta dnevno može pomoći u smanjenju broja ljudi s napadima obiteljske Mediteranske vrućice. Međutim, oralno primijenjen kolhicin u dozi 0.5 mg dva puta dnevno (22 sudionika) ili rilonacept (14 sudionika) nisu smanjili broj ljudi s napadima obiteljske Mediteranske vrućice. ImmunoGuard™ (24 sudionika) nije smanjio razine markera upale u krvi koji su povišeni u fazi napada obiteljske Mediteranske vrućice; tu su uključeni pad broja eritrocita kada se stave u testnu cijev, broj leukocita i prisutnost C-reaktivnog proteina (protein koji se prozvodi u jetri).

Kvaliteta dokaza

Jedna studija je bila dobro ustrojena, dok su ostale imale problematičnu metodologiju, što je moglo utjecati na rezultate. Dvije studije nisu jasno opisale kako su pacijenti razvrstani u terapijske skupine. Dvije studije nisu opisale da li su istraživači koji su procjenjivali ishode studija, znali koji su volonteri dodijeljeni u koju skupinu. Dvije studije nisu jasno objasnile razloge odustajanja za ispitanike koji su se povukli iz istraživanja. Dvije studije nisu objavile podatke o ozbiljnosti obiteljske Mediteranske vrućice u grupama prije početka liječenja. Nije utvrđeno je li svaki planirani ishod opisan u dvjema studijama.