Ljudi koji imaju ozbiljan gubitak bubrežne funkcije liječe se dijalizom ili presadbom bubrega da bi se iz tijela uklonili toksini i tekućina. Dijaliza uklanja otpadne proizvode i tekućinu filtriranjem toksina i tekućine kroz membranu u dijaliznom aparatu (prilikom hemodijalize) ili unutar organizma (prilikom peritonejske dijalize). Kad bubrezi zakažu, toksini koji se nakupljaju u tijelu razlikuju se po svojoj veličini i veće molekule se manje uspješno uklanjaju standardnom hemodijalizom. Novije vrste dijalize filtriraju vodu preko membrane koja omogućuje učinkovitije uklanjanje neželjenih molekula. Veće molekule se uklanjaju bolje i dijalizna tekućina ima manje nečistoća, što otvara mogućnost da konvektivna dijaliza može poboljšati pacijentove simptome i njihovo preživljavanje na dijalizi. Tri vrste konvektivne dijalizacijske terapije su: hemodijafiltracija, hemofiltracija i acetat-slobodna biofiltracija. Uporaba konvektivne terapije za dijalizu veća je u Europi i manja u SAD-u. S obzirom na razliku između regija u prihvaćanju te terapije i potencijalnu korist za pacijente, ažuriran je ovaj Cochrane prikaz novim studijama koje su objavljene u 2015. godini.

Pronađeno je 40 studija s uključenih 4.137 odraslih sudionika. Od toga 35 studija koje uključuju 4.039 odraslih uspoređuju konvektivnu dijalizu sa standardnom hemodijalizom. Ukupno gledano, dokazi u tim studijama bili su niske ili veoma niske kvalitete zbog ograničenja metoda koje su korištene u istraživanjima, što smanjuje pozdanost rezultata. Nije bilo dokaza da konvektivna dijaliza umanjuje rizik od smrti zbog bilo kojeg uzroka, no ona može smanjiti smrtnost od srčanih i krvožilnih bolesti. U usporedbi sa standardnom hemodijalizom, liječenje 1000 žena i muškaraca koji imaju završni stadij bubrežne bolesti konvektivnom dijalizom može spriječiti 25 smrti od srčanih bolesti. Konvektivna terapija može ublažiti sniženje krvnoga tlaka tijekom dijalize, ali nema dokaza da utječe na prijam u bolnicu ili druge nuspojave, ili da poboljšava kvalitetu života.