Cochraneova skupina za učestale mentalne poremećaje objavila je mnoge pregledne radove o učincima intervencija/terapija na stanja poput anksioznosti i depresije. U studenom 2020. godine objavili su znatno prepravljenu inačicu svog preglednog rada o korištenju kognitivno -bihevioralne terapije u djece i adolescenata. Autorica Tessa Reardon sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji, reći će nam nešto više o važnosti ovog preglednog rada i o tome što je otkrila, a docentica Martina Mavrinac s Medicinskog fakulteta u Rijeci i suradnica hrvatskog Cochranea prevela je razgovor i pročitati će nam ga.
Irena: Dobar dan! Ja sam doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochranea s Medicinskog fakulteta u Splitu. Cochraneova skupina za učestale mentalne poremećaje objavila je mnoge pregledne radove o učincima intervencija/terapija na stanja poput anksioznosti i depresije. U studenom 2020. godine objavili su znatno prepravljenu inačicu svog preglednog rada o korištenju kognitivno -bihevioralne terapije u djece i adolescenata. Autorica Tessa Reardon sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji, reći će nam nešto više o važnosti ovog preglednog rada i o tome što je otkrila, a docentica Martina Mavrinac s Medicinskog fakulteta u Rijeci i suradnica hrvatskog Cochranea prevela je razgovor i pročitati će nam ga.
Martina: Anksiozni poremećaji najčešći su poremećaji mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Oni negativno utječu na svakodnevni život djece i njihovih obitelji, a kako djeca odrastaju ti ih poremećaji izlažu većem riziku od stalne anksioznosti, drugim problemima mentalnog zdravlja i smanjenoj kvaliteti života. Stoga je jako važno djeci s anksioznim poremećajem osigurati pristup učinkovitim tretmanima.
Kognitivno bihevioralna terapija, koja se obično naziva KBT, vrsta je psihološkog tretmana koja obično uključuje pomoć osobi u prepoznavanju i promijeni tjeskobnih misli i osjećaja, te se osoba postupno suočava sa svojim strahovima. Prethodni Cochrane pregledi iz 2005. i 2015. godine otkrili su da je KB terapija učinkovita za anksiozne poremećaje u djece i adolescenata. Međutim, znamo da je obiteljima djece s tjeskobnim poremećajima često teško pristupiti liječenju i odgovarajućoj potpori, te da vrlo mali broj djece ide na KB terapiju. Stoga je jedan od načina da djeci omogućimo pristup učinkovitim tretmanima tjeskobe jasno pokazati njihovu djelotvornost i odraditi ih na što učinkovitiji način.
Naš pregledni rad trebao bi pomoći u predstavljanju suvremenih dokaza o KBT-u za anksiozne poremećaje u djece i adolescenata mlađih od 19 godina. Željeli smo doznati je li u liječenju anksioznih poremećaja u djetinjstvu učinkovitije provoditi ili ne KBT, neki drugi tretman ili staviti dijete na popis čekanja za KBT. Promatrali smo niz ishoda neposredno i dugoročno nakon liječenja. Također smo istražili postoje li razlike u ishodima ovisno o različitim vrstama KBT-a, kao što je pristup jedan na jedan u odnosu na rad u skupini, je li bolje ukoliko terapeuti rade samo s djetetom ili rade s djetetom i roditeljem zajedno ili samo s roditeljem. Nadalje istražili smo jesu li bolji kraći tretmani u odnosu na dulje tretmane i postoje li razlike u određenim skupinama kao što su djeca s autizmom ili različite dobne skupine.
Sustavni pregled obuhvatio je 87 istraživanja, u kojima je bilo uključeno gotovo 6000 djece s anksioznim poremećajima, što je dvostruko više istraživanja nego što je bilo obuhvaćeno u prethodnim Cochrane pregledima.
Dokazi upućuju da je kratkoročna KBT učinkovitija od neliječenja i stavljanja djeteta na listu čekanja, te da ublažava anksioznost i djelotvorno djeluje na ostale ishode. Međutim, još uvijek nema dokaza da je određena vrsta KBT-e učinkovitija od drugih, primjerice rad u skupinama ili tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ili da KBT djeluje bolje ili lošije na bilo koju određenu skupinu djece. Samo je nekoliko istraživanja uključivalo dugoročno praćenje pa ne možemo biti sigurni nastavljaju li se dobrobiti terapije srednjoročno do dugoročno. Također nismo pronašli dokaze da je KBT učinkovitija od drugih vrsta terapija ili liječenja, obzirom da je samo nekoliko istraživanja usporedilo KBT s drugim tretmanima.
Zaključno, trenutno imamo dovoljno dokaza da je KBT učinkovit tretman za anksiozne poremećaje u djece i adolescenata. Ohrabrujuće je što naši rezultati pokazuju učinkovitost kratkotrajnih tretmana KBT bez negativnih učinaka. Međutim, nemaju sva djeca i adolescenti s anksioznim poremećajima koristi od KBT-a, a mnogi koji bi mogli imati koristi ne podvrgavaju se liječenju. Stoga je, za svu djecu i mlade osobe s anksioznim poremećajima važno otkriti najbolji mogući način za povećanje dobrobiti od terapije i osigurati dostupnost učinkovitog liječenja onima kojima bi moglo koristiti.
Irena: Ako želite detaljnije proučiti nalaze pregleda, oni su dostupni na internetu, u Cochrane Library točka com. Jednostavnim pretraživanjem web stranice upišite na engleskom jeziku 'CBT for anxiety in children' i pronaći ćete pregledni rad.
Prevela: Martina Mavrinac
Lektorirao: Matko Marušić
Čitale: Martina Mavrinac i Irena Zakarija-Grković
Snimio: Teo Peričić