Glasovni zapis: Učinci individualno prilagođenog planiranja skrbi za osobe s dugotrajnim zdravstvenim problemima

Kako stanovništvo stari, broj ljudi s kroničnim stanjima sve više raste. Angela Coulter s Nuffield Department of Population Health na Sveučilištu Oxford u Velikoj Britaniji, i kolege traže načine kako bi pomogli tim pacijentima da više sudjeluju u vlastitoj zdravstvenoj zaštiti. Ona opisuje rezultate iz njihovog Cochrane pregleda iz ožujka 2015. u ovom prikazu.
Nataša Mrduljaš-Đujić, SOM s praksom u Postirima na otoku Braču, na Katedri OM Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor s Angelom i govorit će o tome u ovom glasovnom zapisu.

- Pročitajte prijepis

Ivica: Kako stanovništvo stari, broj ljudi s kroničnim stanjima sve više raste. Angela Coulter s Nuffield Department of Population Health na Sveučilištu Oxford u Velikoj Britaniji, i kolege traže načine kako bi pomogli tim pacijentima da više sudjeluju u vlastitoj zdravstvenoj zaštiti. Ona opisuje rezultate iz njihovog Cochrane pregleda iz ožujka 2015. u ovom prikazu.
Nataša Mrduljaš-Đujić, SOM s praksom u Postirima na otoku Braču, na Katedri OM Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor s Angelom i govorit će o tome u ovom glasovnom zapisu.

Nataša: Osobe s dugotrajnim kroničnim stanjem mogu igrati važnu ulogu u upravljanju vlastitim zdravljem. Trebaju pravilno uzimati lijekove, pratiti svoje simptome, održavati zdrav stil života i nositi se s praktičnim i emocionalnim učincima svojeg stanja. Oni također moraju znati kada i kako potražiti liječnički savjet ili podršku zajednice. Ponekad ti zadaci mogu biti prilično složeni, zahtijevajući samopouzdanje i vještinu. Cilj je bio saznati poboljšavaju li se ishodi kada se ti pacijenti potiču da postavljaju vlastite ciljeve i utvrđuju vlastite planove za skrb i podršku; i dobra vijest je da se čini da postoji razlika.
Planiranje personalizirane skrbi ima za cilj osigurati da se vrijednosti i brige pojedinaca oblikuju prema tome kako se nosimo sa skrbi o pacijentima s dugotrajnim kroničnim stanjima. Umjesto da se usredotoče na standardni skup procesa vođenja bolesti koje odrede zdravstveni profesionalci, pacijenti i kliničari se potiču da sudjeluju u zajedničkom procesu donošenja odluka. Zajedno raspravljaju o ciljevima i prioritetima, dogovaraju realne ciljeve, rješavaju specifične probleme i identificiraju izvore podrške.
Pronađeno je 19 randomiziranih pokusa koji su se bavili ovim pitanjem, uključujući gotovo 11.000 sudionika s kriterijima kao što su dijabetes, problemi mentalnog zdravlja, zatajenja srca, bolesti bubrega i astme. Općenito govoreći, dokazi su pokazali da su pacijenti koji su aktivno uključeni u postavljanje ciljeva i planiranje djelovanja imali bolji fizički zdravstveni učinak, manje depresije i bolje povjerenje i vještine samopomoći. Međutim, istraživanja su bila različite kvalitete i učinci koje su pokazali bili su prilično skromni. Čini se da intervencija najbolje funkcionira kada obuhvaća pripremu, zajedničku skrb, koordinaciju skrbi, praćenje i pregled, kada je podrška zdravstvenih stručnjaka intenzivnija i kada je integrirana u rutinsku skrb.
Ipak, ostaju mnoge praznine u našem znanju i nadamo se da će ovaj pregled potaknuti veći broj kvalitetnijih studija o ovom važnom pitanju.

Ivica: Da biste pronašli trenutnu verziju Angelinog pregleda, jednostavno idite na Cochrane Library točka com i upišite ključne riječi 'personalizirano planiranje skrbi'. To je također način da se nađu budući ažurirani pregledi kako nove i bolje studije budu dostupne.

Zatvorite transkript