Irena: Cochrane ima nekoliko sustavnih pregleda o vođenju pacijenata u jedinicama intenzivne skrbi, koje pokrivaju širok raspon intervencija, a ažuriranje jednog od njih, iz listopada 2016.,donosi najnovije dokaze o učincima oralne higijene. Helen Worthington, jedan od autora pregleda i koordinatorica Cochrane Oral Health Group na Sveučilištu u Manchesteru u Velikoj Britaniji, govori nam više o tome. Iva Mikulić sa Klinike za kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar prevela je razgovor i govorit će nam o tome.

Iva: Mnogi bolesnici u jedinicama intenzivne skrbi u bolnici trebaju mehaničku ventilaciju zbog gubitka samostalnog disanja uzorkovanog traumom, zdravstvenim stanjem ili nedavnom operacijom. Jedna od komplikacija koja se može razviti je upala pluća povezana s venitlatorom, što se obično definira kao pneumonija koja se razvija u pacijenta koji su na mehaničkoj ventilaciji najmanje 48 sati. U nekim studijama je utvrđeno da učestalost pneumonije povezane s ventilatorom u bolesnika iznosi čak 52%.
Također, poznato je da se oralno zdravlje pogoršava nakon ulaska u jedinicu intenzivne njege. U takvih pacijenata zubni plak se može stvarati brže zbog povećane vjerojatnosti suhih usta i ventilacijske cijevi koja otežava oralnu njegu. Stoga ti bolesni pacijenti ovise o bolničkom osoblju za potrebe prehrane i higijene, uključujući oralnu higijenu. Važno je znati kako tu higijenu najbolje postići.
Imajući to na umu, ovaj pregled ocjenjuje sve intervencije oralne higijene koje se primjenjuju u pacijenata na ventilatorima u jedinicama intenzivne njege, izuzev antibiotika, a da bi se utvrdio utjecaj na razvoj pneumonije povezane s ventilatorom. Sekundarni ishodi uključuju smrtnost i bilo kakve prijavljene popratne pojave intervencija.
U pregled su uključili 38 ispitivanja, s ukupno preko 6.000 bolesnika. Dvije glavne usporedbe bile su oralna higijena s pomoću klorheksidinskog ispiranja usta ili gela, u usporedbi s placebom ili uobičajenom skrbi, kao i oralna higijena četkicom za zube u usporedbi s oralnom higijenom bez nje.
Nađen je visokokvalitetni dokaz koji se temelji na 18 pokusa, da ispiranje klorheksidinom ili korištenje gela kao dio skrbi za oralnu higijenu smanjuje rizik od upale pluća od oko 25% na 19%. Nije bilo dokaza o razlici u udjelu smrti između korištenja klorheksidina ili njegova neprimjenjivanja a dva istraživanja koja su jedina predstavljala informacije o štetnim učincima donijela su slabe dokaze, sa sličnim brojem u obje skupine.
Dokazi o četkanju zubi (sa ili bez antiseptika) su slabiji. Utvrđeno je da je učinak na pojavu upale pluća nedovoljno uvjerljiv, jer je temeljen na slabim dokazima iz 5 istraživanja. Nije bilo dokaza o razlici smrti sa i bez zubnog četkanja.
Ukratko, njega usne šupljine koja uključuje klorheksidinsku otopinu za ispiranje usta ili gel smanjuje rizik razvoja upale pluća povezane s mehaničkom ventilacijom u kritično bolesnih pacijenata. Međutim, autori nisu pronašli nikakve dokaze o razlici u smrtnosti. Nema dokaza da se njega usne šupljine koja uključuje četkanje zuba razlikuje od njege usne šupljine bez četkanja u sprječavanju razvoja upale pluća, pa je potrebno provesti daljnja istraživanja. Također nema dovoljno dokaza o tome je li bilo koja intervencija ocijenjena u studijama povezana s nuspojavama.

Irena: Ukoliko biste željeli saznati više o dvjema glavnim usporedbama iz Cochrane Reviewa i ostalim intervencijama koje su proučavane u 38 istraživanja, posjetite Cochrane Library.com i pretražite 'mehaničku ventilaciju i oralni zdravlje'.

Podcast translated by Iva Mikulić
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Iva Mikulić
Translated Podcast recorded by Teo Peričić