Irena: Veliki depresivni poremećaj postaje sve učestalija duševna bolest koja se obično teško liječi, zbog čega postoji još veća potreba za učinkovitom terapijom. U novom Cochrane pregledu, iz studenog 2015., Katherine Appleton s engleskog sveučilišta u Bornemouthu zajedno sa suradnicima je prikupila dokaze o učincima omega-3 masnih kiselina, a Josipa Bukić s Medicinskog fakulteta u Splitu  prevela je razgovor i govorit će nam o tome.

Josipa: Veliki depresivni poremećaj karakteriziraju učestalo depresivno raspoloženje, anhedonija i gubitak interesa za sve aktivnosti. Značajno onemogućava funkcioniranje pojedinca i ima negativan utjecaj na društvo. Istražen je učinak omega-3 polinezasićenih masnih kiselina u liječenju te bolesti u odraslih, te su pronađeni vrlo slabi dokazi učinkovitosti. Omega-3 masne kiseline su važne za biološko funkcioniranje organizma. Unosimo ih prehranom kao što su masne ribe, neka druga morska hrana, određeni orašasti plodovi i sjemenke, te namirnice životinjskog podrijetla.
Različiti su dokazi upućivali na mogući utjecaj omega kiselina na depresivna stanja. Istraživanja na životinjama ispituju moguće mehanizme učinka, a istraživanja na ljudima pokazuju povezanost između unosa ribe i simptoma depresije te su u kliničkim istraživanjima pronađene niže razine omega kiselina u ljudi s depresivnim stanjima u usporedbi s ljudima koji ne pate od depresije. Neki randomizirani kontrolirani klinički pokusi su pokazali učinak u usporedbi s placebom. Međutim, učinci na ta stanja nisu dokazani u svim istraživanjima, a rezultati nekih istraživanja navode na zaključak da je uočen učinak omega kiselina u pacijenata koji su imali više simptoma i teži oblik depresivnog poremećaja. Zbog tog opažanja se pregled koji ispituje učinkovitost omega kiselina usmjerio samo na pacijente s velikim depresivnim poremećajem.
Pregledani su randomizirani kontrolirani klinički pokusi odraslih pacijenata s dijagnozom velikog depresivnog poremećaja, koji su uspoređivali učinak omega kiselina ili placeba, odnosno učinak omega kiselina ili antidepresiva. Proučavani ishodi bili su simptomi depresije, mjereni validiranom ljestvicom, pojava nuspojava, remisija, kvaliteta života i isključenje iz istraživanja. 
Ukupno je pronađeno 26 istraživanja. Dvadeset i pet je istraživanja, na gotovo 1500 pacijenata, uspoređivalo učinak omege s placebom. Jedno istraživanje je uključivalo 40 pacijenata randomiziranih u dvije skupine, u prvoj su bili pacijenti koji koriste omega kiseline, a u drugoj pacijenti koji koriste antidepresiv.
U istraživanjima koje su uključivale korištenje placeba, omega kiseline su pokazale mali i skroman učinak na simptome depresije. Ovaj je učinak niske kliničke značajnosti, a temeljen je na dokazima niske kvalitete. Uočene su nuspojave u podjednakom broju pacijenata iz svake skupine i ulazak u remisiju. Također, procijenjena kvaliteta života bila je slična u obje skupine, kao i odustanak od istraživanja. 
U istraživanju gdje se usporedio učinak omege i antidepresiva nije pronađena razlika u simptomima depresije  i odustanka od istraživanja, dok se
drugi ishodi nisu mogli analizirati. Pronađeni dokazi su također vrlo niske kvalitete. 
Zaključno, trenutno ne postoji dovoljno kvalitetnih dokaza kojima bi se odredio učinak omega kiselina u terapiji velikog depresivnog poremećaja. Postoji potreba za većim randomiziranim pokusima kako bi se smanjila pristranost.

Irena: Da biste pročitali postojeću verziju Cochrane pregleda i pregledali ima li novih dostupnih dokaza, jednostavno otvorite Cochrane knjižnicu i potražite „depresija i omega 3“.

Podcast translated by Josipa Bukić
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Josipa Bukić
Translated Podcast recorded by Teo Peričić