Desetak sustavnih preglednih članaka iz Cochrane skupine za trudnoću i porod govore o tome kako pomoći majkama da doje svoju djecu. U najnovijem izdanju jednog od tih članaka, objavljenom u veljači 2017., Alison McFadden, sa Sveučilišta Dundee, Škotska, i njezini koautori prikazuju najnovije dokaze. Irena Zakarija-Grković, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prevela je razgovor s Alison i govoriti će nam o tome u ovom Podcastu.

Irena: Dojenje ima presudan utjecaj na zdravlje djece, te ima dobrih dokaza da umjetna prehrana, odnosno ne-dojenje, povećava mortalitet i morbiditet djece zbog zaraznih bolesti. Umjetna prehrana je također povezana s češćim hospitalizacijama zbog gastroenteritisa, respiratornih bolesti i upale uha, kao i s višim stopama šećerne bolesti u djece, i njhove pretilosti i poremećaja zubala. Dojenje je također važno za zdravlje žena. Zna se da je umjetna prehrana povezana s povećanim rizikom raka dojki i jajnika te sa šećernom bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se djeca isključivo doje prvih šest mjeseci, a nakon toga preporučuje nastavak dojenja kao važan dio djetetove prehrane do barem druge godine života. Nažalost, stope dojenja u mnogim zemljama ne odražavaju te preporuke. U svijetu se isključivo doji samo oko jedno od troje dojenčadi ispod 6 mjeseci starosti, a u mnogim visoko razvijenim i srednje razvijenim zemljama te stope su još niže.
Razlozi zbog kojih je ženama potrebna potpora za dojenje su: proaktivno reklamiranje nadomjestaka majčinoga mlijeka, što je dovelo do raširenog javnog i profesionalnog prihvaćanja ideje da su nadomjestci majčinog mlijeka i dojenje skoro jednaki, zatim zbog nedostatka prihvaćanja dojenja na radnomu mjestu i u javnosti, i zbog činjenice da mnogi zdravstveni djelatnici nemaju potrebne vještine za poduku i pomoć majkama da doje.
Ovaj sustavni pregledni članak proučava to potonje. Autori su proučili učinak intervencija namijenjenih pružanjem dodatne podrške dojiljama, prateći broj žena koje prestaju dojiti ili isključivo dojiti prije prvih 4-6 tjedana i prije 6 mjeseci.
Ovaj najnoviji sustavni pregled obuhvaća više od 100 istraživanja, s ukupno više od 83.000 parova majka-dijete. Istraživanja su provedena u 29 zemalja, uključujući zemlje s niskim, srednjim i visokim prihodima. Intervencije su se jako razlikovale. Uključivale su podršku pruženu ženama pojedinačno ili u skupinama, licem-u-lice ili telefonom. Podršku su pružali zdravstveni djelatnici, majke savjetnice ili kombinacija obiju, a samo su neki od njih prošli posebnu obuku. Intenzitet podrške se razlikovao od manje od 3 do više od 9 kontakta.
Pronašli su da kada se ženama pruža podrška u dojenju, duljina i isključivost dojenja se povećavaju, s većim utjecajem na produljenje isključivog dojenja negoli na smanjenje bilo kakvog dojenja. Ocjenili su razinu dokaza kao umjerenu, zbog velike varijacije u vrsti intervencija, okruženja i alternativnih mogućnosti s kojima s podrška uspoređivala.
Također su našli dokaze umjerene kvalitete da bi podrška mogla biti učinkovitija kada bi se nudila kao standardna njega od strane obučenog osoblja, i kada bi uključivala redovite dogovorene posjete tako da žene mogu predvidjeti kada će im biti pružena potpora. Naposljetku, intervencije koje se prije svega oslanjaju na podršku pruženu licem u lice imaju veću vjerojatnost uspjeha u žena koje prakticiraju isključivo dojenje.
Jednostavna poruka njihovog sustavnog pregleda jest da bi se ženama svugdje trebala nuditi stručna podrška u dojenju i da bi im ta podrška trebala biti lako dostupna.

Ako želite detaljnije proučiti ovaj Cochraneov sustavni pregled, možda saznati više o pojedinim intervencijama, potražite ga online. Samo pođite na Cochrane knjižnicu (Cochrane library.com) i u tražilicu ubacite izraz ˝Podrška za dojilje.