Negativni tlak za liječenje kirurških rana koje cijele sekundarno (otvorene kirurške rane)

Dosadašnje spoznaje

Nakon operacije, kirurški rezovi se obično zatvaraju tako što se rubovi rane fiksiraju pomoću šavova, spajalica, adhezivnog lijepila ili spojnica. Taj proces pomaže izrezanim rubovima da zarastu i naziva se „primarno cijeljenje“. Međutim, ne zatvaraju se svi rezovi na taj način: tamo gdje postoji velik rizik od zaraze ili gdje je došlo do značajnog gubitka tkiva, moguće je ostaviti rane otvorenim da bi zacijelile od dna prema vrhu (sekundarno cijeljenje).

Liječenje otvorenih kirurških rana može biti zahtjevno – rane mogu biti velike, duboke, pod velikim rizikom od zaraze i mogu proizvoditi veliku količinu tekućine (eksudat) koju je teško odstraniti. Mogućnosti liječenja uključuju zavijanje rana i liječenje rane negativnim tlakom, što postaje sve češća metoda liječenja za raznovrsne tipove rana. Liječenje rane negativnim tlakom uključuje previjanje rane nakon čega slijedi pričvršćivanje uređaja koji na ranu primjenjuje pažljivo reguliran negativni tlak (ili vakuum). Taj proces usisava u spremnik svu tekućinu s rane i tkiva liječenog područja. Moguće je da primjena negativnog tlaka ima bolje učinke na cijeljenje rana od drugih postupaka liječenja. U ovom Cochrane sustavnom pregledu istraženi su dokazi o djelotvornosti negativnog tlaka kao postupka liječenja kirurških rana koje cijele sekundarno.

Što je pronađeno?

Unatoč opsežnom pretraživanju medicinske literature, pronađene su samo dvije studije provedene na tu temu, koje su odgovarale kriterijima uključenja u ovaj sustavni pregled literature. Jedna studija uspoređuje liječenje negativnim tlakom s primjenom alginatnog obloga kod kirurških rana koje cijele sekundarno. Istraživanje je bilo maleno, sa samo 20 sudionika i sadrži veoma ograničenu količinu podataka o cijeljenju rana, a ti rezultati su ono što je autore sustavnog pregleda najviše zanimalo. Vrijeme cijeljenja bilo je kraće u sudionika u skupini liječenoj negativnim tlakom, nego u sudionika liječenih alginatnim oblogom (medijan od 57 dana cijeljenja u skupini s negativnim tlakom u usporedbi sa 104 dana u skupini s primjenom alginatnog obloga). Iako je nekim sudionicima u toj vrlo maloj studiji bila potrebna amputaciji ili su umrli, nije bilo razlike u broju amputacija i umrlih s obzirom na primjenu terapijskih postupaka. Drugo istraživanje uspoređivalo je primjenu negativnog tlaka i primjenu silicijskog zavoja u pacijenata koji su bili podvrgnuti kirurškom odstranjenju pilonidalnoga sinusa: medijan za vrijeme cijeljenja u skupini liječenoj negativnim tlakom bio je 84 dana u usporedbi s 93 dana u skupini sa silicijskim zavojem.

Trenutno postoji nedovoljna količina dokaza o djelotvornosti i štetnim učincima terapije negativnim tlakom rana koje cijele sekundarno. Potrebno je više kvalitetnijih istraživanja da bi se procijenila učinkovitost primjene negativnog tlaka za tu indikaciju.

Sustavni pregled sadrži dokaze objavljene do svibnja 2015.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Marina Eulalia Bulić
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save