Koriste li liječnici znakove upozorenja koji ukazuju da bi bolesnik s križoboljom mogao imati zloćudnu bolest?

Ovaj Cochrane sustavni pregled ispituje razumijevanje učestale prakse provjeravanja postoje li ozljede kralježnice kad pacijent posjećuje obiteljskog liječnika ili hitnu pomoć zbog nove križobolje.  Liječnici obično postavljaju pra pitanja i pregledaju leđa kako bi isključili mogućnost tumora kralježnice.  Provjerava se postoji li tumor jer je u tom slučaju liječenje drugačije. Tumori se obično dijagnosticiraju korištenjem rendgenskih zraka, magnetske rezonance ili računalne tomografije (CT), a zatim se liječe kirurškim zahvatom i/ili kemoterapijom. Obična križobolja liječi se tjelovježbom, spinalnom manipulacijom i lijekovima za ublažavanje boli, a rendgenske zrake, CT i magnetska rezonancija nisu korisni u postavljanju dijagnoze.  Tumori u tom području su rijetki i izazivaju križobolju u oko 1% osoba koje se javljaju obiteljskom liječniku s novom boli u leđima. Svega oko 10% tih karcinoma su novi slučajevi, a 90% su ponovna javljanja karcinoma iz drugih dijelova tijela (metastaze).

U 6 ambulanti obiteljske prakse, u kojima je analizirano 6600 bolesnika s križoboljom pronađen je 21 tumor (0,3%).  Jedna studija o križobolji dijagnosticiranoj u hitnoj pomoći i jedna o križobolji u specijaliziranoj klinici za bolesti leđa uključila je 482 i 257 pacijenata. Istraživanja provedena u obiteljskoj praksi opisala su 15 različitih pitanja i testova koji se provode tijekom pregleda za provjeru da li postoje tumori kralježnice. Većina od tih 15 nije bila točna.  Informacija o prethodnom postojanju karcinoma bila je vrlo koristan pokazatelj.  Druge informacije koje mogu ukazati na karcinom su dob veća od 50 godina, nepostojanje ranije križobolje i izostanak poboljšanja nakon 1 mjeseca.  Ti su pokazatelji najvjerojatnije korisni kad se kombiniraju, ili s drugim pokazateljima kao što je informacija o prethodnoj dijagnozi karcinoma. Sama po sebi ta tri pitanja bi dovela do pretjeranog broja pretraga u bolesnika bez karcinoma.

Najgore posljedice loše kvalitete korištenja znakova upozorenja za traženje tumora jesu pretjerano liječenje i nedovoljno liječenje. Ako ti testovi nisu točni, onda će pacijent bez tumora možda biti upućen na rendgensku pretragu, magnet, skeniranje kostiju ili CT koje mu nisu potrebne - što podrazumijeva nepotrebno izlaganje rendgenskim zrakama, nepotrebnu brigu kod pacijenta i dodatne troškove.  Drugi ekstrem, koji je rjeđi, može biti mogućnost da se propusti uočiti stvarni tumor, zbog čega pacijent dulje vrijeme ostane bez najbolje terapije za njegovu bolest.

Većina pronađenih studija bila je niske ili umjerene kvalitete i nisu koristile magnetsku rezonanciju, najtočniji test, da bi potvrdile postojanje ili nepostojanje tumora, tako da je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdila najbolja kombinacija pitanja i pretraga za otkrivanje tumora kralježnice kod osoba koje razviju novu križobolju.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Livia Puljak
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save