Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu autori su pokušali odrediti najefikasniju i najsigurniju pristup odstranjenju maternice (histerektomiji) kod benignih ginekoloških bolesti.

Uvod

Histerektomija za benigne ginekološke bolesti - najčešće zbog abnormalnog krvarenja iz maternice, prolapsa ili mioma - je jedan od najčešćih ginekoloških zahvata (30% žena do dobi od 60 godina, 590.000 postupaka godišnje u SAD-u). Operacija se može izvesti putem nekoliko pristupa. Abdominalnom histerektomijom se maternica uklanja putem reza u donjem dijelu trbuha. Vaginalnom histerektomijom se ista uklanja putem rodnice, bez reza na trbuhu. Laparoskopska metoda uključuje nekoliko sitnih rezova na trbuhu; Maternica se može ukloniti vaginalnim putem ili putem tih sitnih rezova nakon sjeckanja tkiva na manje dijelove (eng. morcellation). Također, nekoliko je vrsta laparoskopske histerektomije, koje ovise o veličini laparoskopske operacije u usporedbi s onom učinjenom vaginalnim putem. U zadnje vrijeme, laparoskopske operacije su se počele provoditi putem robotskih sustava. U robotskoj kirurgiji, operaciju izvodi robot, dok kirurg upravlja istim preko konzole u operacijskoj sobi. Bitno je znati prednosti i mane svih postupaka kako bi se mogla donijeti informirana odluka o tome koju metodu koristiti kod koje pacijentice.

Značajke istraživanja

Analizirano je 47 randomiziranih kontroliranih studija; Radi se o studijama u kojima su sudionici nasumično raspoređeni u jednu ili više skupina koje primaju različite intervencije koje se istražuju. Takav tip znanstvenog istraživanja je najbolji za procjenjivanje efikasnosti medicinske intervencije, odnosno određivanja da li nešto zaista pomaže pacijentu. Sustavni pregledni rad je vrsta istraživanja koja sistematizirano sažima radove na određenu temu.

Ukupno je u tim studijama sudjelovalo 5102 pacijentica. Uspoređivali su se vaginalni i abdominalni pristup (devet studija, 762 ispitanice), laparoskopski i abdominalni (25 studija, 2983 ispitanica), laparoskopski i vaginalni pristup (16 studija, 1440 ispitanica) te laparoskopski i robotski-asistirana histerektomija (dvije studije, 152 ispitanice); također, u četiri studije su se paralelno uspoređivala 3 pristupa (410 ispitanica). Neke studije su uspoređivale različite vrste laparoskopskih histerektomija: uspoređujući jedno- i višeulazni pristup (tri studije, 203 ispitanica), potpuno laparoskopska i laparoskopski-asistirana vaginalna histerektomija (jedna studija, 101 ispitanica) te minilaparoskopija i konvencionalna laparoskopija (jedna studija. 76 ispitanica). Ishodi koji su se analizirali bili su povratak svakodnevnim aktivnostima, zadovoljstvo, kvaliteta života te kirurške komplikacije.

Rezultati

Vaginalna histerektomija je omogućila brži povratak svakodnevnim aktivnostima od abdominalne histerektomije. Nije bilo razlike među njima u ostalim ishodima.

Laparoskopska histerektomija je također omogućila brži povratak svakodnevnim aktivnostima od abdominalne histerektomije. No, postojao je veći rizik ozljede mokraćnog mjehura ili mokraćovoda. Nije bilo razlike između laparoskopske i vaginalne histerektomije te laparoskopske i robotski-asistirane histerektomije.

Zaključak je kako bi se vaginalna histerektomija trebala izvoditi kad god je to moguće. Kad ona nije moguća, laparoskopska i abdominalna metodu imaju svoje prednosti i mane te bi se oboje trebale razmotriti pri donošenju odluke.

Ovaj sustavni pregled uključuje istraživanja objavljena do kolovoza 2014.

Kvaliteta dokaza

Autori sustavnog pregleda su procijenili kako je kvaliteta usporedbi dokaza niske ili umjerene kvalitete. Glavni razlog tomu je loš prikaz metoda istraživanja te velike razlike u intervalima pouzdanosti rezultata kod procjenjivanja učinka terapije.