Irena: Dobar dan, ja sam doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochranea s Medicinskog fakulteta u Splitu. Jedan od najviše korištenih Cochrane metodoloških sustavnih pregleda proučava utjecaj intervencija kojima je cilj poticanje sudjelovanja u randomiziranim istraživanjima. U listopadu 2020. godine tome je pridodana sinteza kvalitativnih dokaza o čimbenicima koji utječu na odluku osobe da sudjeluje u istraživanju. U ovom glasovnom zapisu Monaz Mehta razgovara s glavnom autoricom Catherine Houghton s Nacionalnog Galway sveučilišta u Irskoj. Razgovor je prevela Nensi Ćaćić, članica Hrvatskog Cochranea, koja će nam ga pročitati.

Nensi: Prikupljanje ispitanika za istraživanje je izazovno i razlozi zašto osobe pristanu ili odbiju sudjelovati su složeni, ali prikupljanje nedovoljnog broja ispitanika za istraživanje može dovesti do istraživanja koja ne doprinose ukupnom znanju o nekoj temi. Dodatno znanje o tome što utječe na tu odluku može usmjeriti prema boljim strategijama prikupljanja ispitanika, a da bi se to postiglo korišten je pristup sinteze kvalitativnih dokaza da bi se otkrili čimbenici koji utječu na odluku osobe da sudjeluje u randomiziranom istraživanju.
Pronađeno je 86 istraživanja te je uzet uzorak od 29 istraživanja za analizu. Malo preko polovice istraživanja je provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali je bilo šest istraživanja iz drugih europskih zemalja, tri iz Sjedinjenih Američkih Država te po jedno iz Australije, Kanade, Novog Zelanda i Tanzanije.
Istraživanja u koje su potencijalni ispitanici bili pozvani obuhvaćala su širok spektar zdravstvenih područja. Područja su uključivala tumore, trudnoću i porod, mentalno zdravlje i promociju zdravlja, a različite intervencije su proučavane poput različitih tipova operativnih zahvata, psiholoških terapija, cijepljenja i farmakoloških liječenja. Pristupi prikupljanju ispitanika su također varirali, neki su koristili pozive licem u lice tijekom redovnih kontrolnih pregleda kod zdravstvenih djelatnika ili posebnih sastanaka s istraživačima, neki pisma u kojima ih se poziva na sudjelovanje, zatim telefonske pozive, postere ili letke. 
Pronađeno je nekoliko važnih čimbenika koji utječu na odluku o sudjelovanju u randomiziranom istraživanju. Općenito, ispitanici su preferirali pozive licem u lice u kojima su informacije jasno prikazane, a i pisane informacije su se pokazale korisnima. Trenutak poziva je važan jer potencijalnim ispitanicima ponekad može biti teško razlikovati brigu koju inače dobivaju od one koju bi im bila pružena u sklopu istraživanja. Također, možda su se već pomirili s dijagnozom što može utjecati na njihovu odluku. Razina predanosti istraživanju razlikovala se među ispitanicima. Neki smatraju da bi dodatni pregledi i vrijeme utrošeno predstavljalo opterećenje te, iako su neki prihvatili novčanu isplatu kao naknadu za to, to nije predstavljalo jako važan čimbenik koji bi utjecao na njihovu odluku. 
Drugi čimbenik predstavljala je percepcija vlastitog zdravlja. Primjerice, ako se netko osjeća zdravo, možda ga može brinuti rizik za vlastito zdravlje ako bi sudjelovao u istraživanju, a ako se netko ne osjeća dobro, možda ne želi riskirati pogoršanje. S druge strane, netko tko je zdrav ili jako bolestan, može osjećati da nema što izgubiti ako sudjeluje u istraživanju. Dakle, nije bitno samo koliko je netko zdrav nego kako doživljava svoje zdravlje.
Također, na njihovu odluku može utjecati i nešto što je čuo od liječnika ili medicinske sestre ili nešto što su rekli članovi obitelji, prijatelji ili mediji. Konačno, moguća dobrobit od sudjelovanja u istraživanju je ključan čimbenik u donošenju odluke. Na pojedince djeluje mogućnost poboljšanja njihovog zdravlja, mogućnost da se osjećaju bolje ako liječenje ili terapija bude djelovala. Također, mnogima je drago sudjelovati iz altruističkih razloga ili da učine razliku ili pridonesu znanosti.
Da zaključimo, postoje dokazi umjerene do visoke razine pouzdanosti iz njih su izvedena ključna pitanja koja mogu pomoći istraživačima pri odlučivanju na koji način će prikupljati ispitanike za istraživanja. Ovi uvidi bi trebali utjecati na i poduprijeti buduće strategije prikupljanja ispitanika da bi se one formirale na način vođen ispitanicima i konačno poboljšale način provođenja istraživanja i smanjiti broj istraživanja koja ne doprinose ukupnom znanju.

Irena: Ako želite vidjeti pitanja koja je Irena spomenula i podalje proučiti istraživanja koja su pregledana, možete pronaći cijelu kvalitativnu sintezu na Cochrane Library točka com ako u tražilicu upišete 'qualitative evidence for recruitment to trials'.

Prevela: Nensi Ćaćić
Lektorirao: Matko Marušić
Pročitale: Nensi Ćaćić i Irena Zakarija-Grković
Snimio: Teo Peričić