Ivica: Dobar dan! Ja sam prof. Ivica Grković, suradnik Hrvatskog Cochranea. Većina Cochraneovih sustavnih pregleda obrađuje podatke iz randomiziranih istraživanja, stoga ova istraživanja trebaju biti pouzdana. Izazov za istraživače je osigurati da ljudi koji su pristali na sudjelovanje ostanu u istraživanju do njegova kraja kako bi ishodi mogli biti mjereni.  U ožujku 2021. objavljen je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled o načinima zadržavanja sudionika u istraživanju. Mike Clarke, urednik Cochraneovih glasovnih zapisa, razgovarao je s glavnom autoricom, Katie Gillies, sa Sveučilišta Aberdeen u Škotskoj, o rezultatima. Izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, voditeljica Hrvatskog Cochranea s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor i pročitati će ga.

Najprije nam reci zašto je ovaj sustavni pregled važan?

Irena:  Ima jako malo dokaza o čimbenicima koji bi mogli utjecati na volju sudionika istraživanja da ostaju do kraja i htjeli smo sažeti ove dokaze na jednom mjestu. Zato smo napravili sustavni pregled literature. To se može odnositi na različite načine zadržavanja sudionika u istraživanju, npr. davanje darovnog bona za dolazak u kliniku ili ispunjavanje upitnika. Također se može odnositi na osoblje zaduženo za prikupljanje podataka u istraživanju, npr. korištenjem različitih načina prikupljanje podataka.
Zadržavanje sudionika u istraživanju problem je prisutan u gotovo svim studijama.Trenutno se provode desetci tisuća istraživanja diljem svijeta koji zahtijevaju uključivanje i aktivno učešće milijuna ljudi, sa svrhom dobivanja pouzdanih rezultata. Prema tome, pronalaženje učinkovitih strategija za zadržavanje ljudi do kraja istraživanja je vrlo važno.

Ivica: Jesti li pronašli što ste htjeli?

Irena: Da i ne! Pronašli smo preko 70 istraživanja koja su proučila neku vrstu strategije za  poticanje sudionika na sudjelovanje do kraja istraživanja. S jedne strane to je odlično jer znači da se ovo područje dosta istražuje. S druge strane, strategije se toliko razlikuju da ih nije moguće uspoređivati. To je kao da uspoređujete jabuke i kruške, što znači da ne možemo puno zaključiti iz rezultata postojećih istraživanja, ali možemo sa sigurnošću navesti na što bi se trebalo u budućnosti usredotočiti.

Ivica: Recite nam malo više o rezultatima koje ste pronašli.

Irena: U ranijoj verziji ovog sustavnog pregleda autori su zaključili da je plaćanje učinkovit poticaj za ispunjavanje upitnika poslanih poštom. U ovoj verziji sustavnog pregleda, GRADE alat za procjenu pouzdanosti dokaza ukazao je na probleme s kvalitetom uključenih istraživanja pa je navedeni zaključak upitan. Ovaj primjer pokazuje kako su se dosadašnja istraživanja usredotočila na poticaje za ispunjavanja upitnika, a ne na ostale načine zadržavanja sudionika. Npr. od ukupno 70 istraživanja, samo su se dva usredotočila na odazivanje na pregled. Također su se samo dva istraživanja bavila istraživačima, umjesto sudionicima. Ovo treba promijeniti.
Još jedan frustrirajući izazov je činjenica da su brojna istraživanja evaluirala više intervencija istovremeno, što je otežavalo procjenu učinkovitosti pojedinih intervencija. Ovo pokazuje da je potrebno poboljšati ustroj i opis rezultata istraživanja.

Ivica: koje bi bile Vaše ključne poruke za istraživače koji se bave ovom problematikom?

Irena: Prvo, trebaju raditi zajedno da bi proveli visoko kvalitetna istraživanja, i svoje rezultate jasno opisati. Predlažemo četiri prioritetna područja: Prvo, ispitati je li novčane nagrade, npr. slanja darovnog bona u iznosu od pet funti uz poštanski upitnik, povećava suradljivost. Drugo, ispitati je li slanje omotnice s poštanskom markom, da sudionik ne snosi trošak poštarine, povećava suradljivost. Pri tome, istraživači bi trebali više uključiti svoje pacijente/partnere u odabiru i testiranju intervencije.
Zatim, kemijske olovke. Neka istraživanja su ispitala učinak slanja kemijske olovke s upitnikom na suradljivost. Ovo izgleda obećavajuće, ali ovu intervenciju treba dodatno ispitati među mlađom populacijom i muškarcima. Konačno, elektronski podsjetnici. Pronašli smo da mailovi ili poruke koje obavještavaju sudionike o prispijeću upitnika, mogu povećati suradljivost, ali potrebna su visoko kvalitetna istraživanja koja će ovo potvrditi. Kod planiranja budućih istraživanja, treba imati na umu da je provođenje većine navedenih strategija jeftino i jednostavno. U Velikoj Britaniji očekuje se da istraživači u svoje istraživanje uključuju vrjednovanje metodologije istraživanja. Jedan primjer za ovo je testiranje suradljivosti.

Ivica: To je jako dobro i ukazuje na važne prilike za poboljšanja ovih dokaza u budućnosti. Imate li kakvih posljednjih savjeta i kako mogu slušatelji doći do Vašeg članka?

Irena: Voljela bih reći svim istraživačima koji slušaju: nema opravdanja za izostavljanje evaluacije strategije u vašem slijedećem istraživanju – vjerojatno je isplativije nego provesti istraživanje na zamišljeni način, a bez vrednovanja metodologije istraživanja. Za pronalaženje članka pođite na Cochrane Library.com i upišite ‘retention in trials’ u tražilicu.

Prevela: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Mladen Boban
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Ivica Grković
Snimio: Teo Peričić