Podcast: Različiti režimi liječenja akutne astme kortikosteroidima za oralnu primjenu

Kortikosteroidi se široko primjenjuju za liječenje astme, a nedavni dodatak zbirci Cochrane sustavnih pregleda o astmi analizira istraživanja koja su uspoređivala različite načine primjene kortikosteroida. Rebecca Normansell i Kayleigh Kew iz Population Health Research Institute pri St. George's University of London u Ujedinjenom Kraljevstvu, opisale su zaključke tog pregleda, iz svibnja 2016. godine. Marion Tomičić, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prevela je razgovor s autorima, a Irena Zakarija-Grković, s Medicinskog fakulteta u Sveučilišta u Splitu govorit će nam o tome u ovom glasovnom zapisu.


- Pročitajte transkript

Danijel: Kortikosteroidi se široko primjenjuju za liječenje astme, a nedavni dodatak zbirci Cochrane sustavnih pregleda o astmi analizira istraživanja koja su uspoređivala različite načine primjene kortikosteroida. Rebecca Normansell i Kayleigh Kew iz Population Health Research Institute pri St. George's University of London u Ujedinjenom Kraljevstvu, opisale su zaključke tog pregleda, iz svibnja 2016. godine. Marion Tomičić, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prevela je razgovor s autorima, a Irena Zakarija-Grković, s Medicinskog fakulteta u Sveučilišta u Splitu govorit će nam o tome u ovom glasovnom zapisu.

Irena: Kortikosteroidi, često poznati samo kao steroidi, obično se propisuju astmatičarima u kojih nastupi napad astme ili pogoršanje simptoma. Lijekovi se mogu primijeniti parenteralno, ali se obično daju peroralno, u obliku tablete. Ova analiza se bavi tom praksom. Najčešće propisivani steroid u oralnom obliku je prednizolon, koji se u nekim dijelovima svijeta naziva i prednizon. Trajanje liječenja i doziranje su različiti.
Unatoč poznatoj izrazitoj učinkovitosti steroida u liječenju napadaja astme, također znamo da mnogi ljudi pate od neugodnih nuspojava, kao što su mučnina, nesanica i promjene raspoloženja. U slučajevima česte ili dugotrajne primjene, steroidi mogu dovesti do trajnijih promjena kao što je gubitak gustoće kostiju, stanjivanje kože i povećanje tjelesne težine, kao i smanjenje rasta djece.
Autori su željeli saznati postoje li dokazi o doziranju ili duljini liječenja steroidima za peroralnu primjenu za napadaje astme koji bi osigurali da astmatičari osjete poboljšanje stanja, bez većeg broja nuspojava.
Tražili su ispitivanja koja su uspoređivala jednu dozu ili trajanje liječenja oralnim steroidima s drugom dozom ili duljinom liječenja u osoba koje su imale napadaj astme.
Nakon najnovije pretrage literature u travnju 2016. godine, pronašli su 18 studija kojima je obuhvaćeno otprilike 2500 ljudi koji pate od astme, pri čemu su bila uključena i djeca i odrasli. Međutim, neke od studija bile su prilično stare i nisu rabile doze steroida koje su danas u uobičajenoj primjeni. Studije su bile različitih veličina, od najmanje kojom je obuhvaćeno samo 15 ljudi, do najveće sa 638 sudionika. Sudionici su praćeni u razdoblju od sedam dana do šest mjeseci. Uspoređene su različite doze steroida i trajanja liječenja, uključujući više naspram nižih doza prednizolona, dulja naspram kraćih razdoblja liječenja prednizolonom ili deksametazonom, te prednizolon naspram deksametazona. Deksametazon je drugi steroid, koji se obično može primjenjivati tijekom kraćeg razdoblja, jer se dulje zadržava u tijelu.
Studije su uglavnom provedene u Sjevernoj Americi i Ujedinjenom Kraljevstvu, uz neke koje su provedene u Australiji, Japanu, Indoneziji, Indiji i Irskoj. Procijenjeno je da je većina studija dobro provedena u smislu primijenjenih metoda, ali u nekim studijama nije bilo dovoljno jasno objašnjeno kako su organizatori ispitivanja odlučili kojim osobama dati koju dozu steroida, dok su u drugim studijama i ispitanici i organizatori ispitivanja znali koju dozu dobivaju. Moguće je da su oba ta čimbenika utjecala na rezultate. 
Nije bilo moguće objediniti mnoge rezultate pojedinačnih studija zbog njihovih međusobnih razlika. To je ograničilo povjerenje u nalaze, a dva ishoda koja su autore najviše zanimala, tj. hospitalizacija i teška nuspojava, bila su tako rijetka da autori nisu mogli sa sigurnošću ustanoviti je li jedna doza ili duljina liječenja bila bolja od druge, ili među njima nije bilo razlike. Istraživači u obuhvaćenim studijama također su mjerili simptome astme na različite načine, što je dodatno otežalo objedinjavanje rezultata.
Imajući u vidu navedene rezultate, autori su zaključili da trenutni dokazi nisu dovoljno jaki da bi se utvrdilo ima li kraće trajanje ili niža doza steroida manje povoljan učinak na napadaje astme od dugotrajnijeg liječenja ili liječenja višom dozom, odnosno izaziva li dugotrajnije liječenje ili liječenje višim dozama više nuspojava. Stoga bi bilo kakve izmjene u trenutnom načinu liječenja napada astme steroidima u oralnom obliku trebalo podržati većim studijama.

Danijel: Hvala, Irena. Ako želite detaljnije proučiti ovaj Cochraneov sustavni pregled, možda saznati više o pojedinim intervencijama, potražite ga online. Pristupite na Cochrane knjižnicu (Cochrane library.com) i u tražilicu ubacite izraz ‘corticosteroid regimens and asthma’.

Podcast translated by Marion Tomičić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Danijel Nejasmić
Translated Podcast recorded by Teo Peričić

 

Zatvorite transkript
Share/Save