Iva: Usprkos nedavnim poboljšanjima u maternalnoj skrbi, kako se tražilo u Milenijskim razvojnim ciljevima, mnoge majke umiru pri porođaju u zemljama s nisko i srednje visokim dohotkom. Kao dio napora za ostvarivanjem daljnjih poboljšanja, novi Cochrane sustavni pregled kvalitativnih studija iz studenog 2017. gleda na čimbenike koji mogu utjecati na sposobnost kvalificiranog medicinskog osoblja u pružanju kvalitetne maternalne skrbi. Susan Munabi-Babigumira s Norveškog instituta za javno zdravstvo iznosi što su pronašli. Volonterka udruge RODA prevela je razgovor, a Irena Zakarija-Grković iz Hrvatskog Cochranea s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu govorit će nam o tome.

Irena: Jedna od strategija poboljšanja maternalne skrbi u zemljama s nisko i srednje visokim dohotkom je poticanje žena da rađaju u zdravstvenim ustanovama umjesto kod kuće. Tako mogu dobiti skrb kvalificiranog medicinskog osoblja kao što su primalje, doktori i medicinske sestre. To kvalificirano medicinsko osoblje obrazovano je da zna pratiti normalnu trudnoću i porođaj te uputiti majku i novorođenče dalje ako se pojave komplikacije. Međutim, njihove vještine, stavovi i ponašanje te mjera u kojoj oni rade u podržavajućem radnom okruženju, mogu utjecati na kvalitetu skrbi koju pružaju.
Zbog toga se gledalo što može utjecati na pružanje kvalitetne maternalne skrbi od strane upućenog medicinskog osoblja koje prisustvuje porođaju. Uključila su se kvalitativna istraživanja, koja su ispitala kako ljudi percipiraju i doživljavaju svijet oko njih. Sudionici su bili kvalificirano medicinsko osbolje koje pomaže pri porođajima, odnosno doktori, primalje, medicinske sestre, pomoćne sestre i njihovi upravitelji. Prikupljena je 31 kvalitativna studija iz Afrike, Azije i Latinske Amerike koje su istražile njihove poglede, iskustva i ponašanja, dopunjujući Cochrane pregled o utjecaju promicanja poroda u zdravstvenim ustanovama.
Pronađeno je mnogo utjecajnih čimbenika. Naprimjer, nedovoljan broj medicinskog osoblja može uzrokovati preveliko radno opterećenje, što zauzvrat može utjecati na ključne zadatke poput uzimanja potpune povijesti bolesti trudnice; provedbu pregleda, pružanje pravodobne skrbi ili privatnosti majkama i osiguravanje dobre higijene ruku.
Zdravstveno osoblje je također izvijestilo da nedovoljno vježbanja i nadgledanja, plaće i životni uvjeti utječu na njihovu sposobnost pružanja kvalitetne maternalne skrbi. Osim toga, kvaliteta skrbi bila je ponekad ugrožena kada je zdravstvenim ustanovama nedostajalo opreme, lijekova i zaliha, ili poslenici nisu imali vode, struje i prijevoza,.
Drugi čimbenici koji mogu igrati ulogu uključuju mjeru do koje je medicinsko osoblje sposobno raditi kao tim te ima li nužnog povjerenja, suradnje i komunikacije između osoblja i majki.
Ti nalazi su odveli do kompleta pitanja koja pomažu upraviteljima zdravstvenih usluga koji traže načine kako općenito poboljšati maternalne usluge. Ta pitanja će im pomoći razmisliti o kadrovskoj situaciji u odnosu na količinu posla, kako zdravtsveni radnici u ustanovama doživljavaju svoje radne i životne uvjete i kakve su prilike u samoj zdravstvenoj ustanovi koje mogu održati dobre međuprofesionalne odnose.
U zaključku, ova sinteza naglašava izazove ljudskih resursa i infrastrukture koji sprječavaju zdravstveno osoblje u zemljama s nisko i srednje visokim dohotkom u pružanju kvalitetne maternalne skrbi. Na te se izazove mora obratiti pozornost da bi se poboljšale maternalne zdravstvene usluge te ojačali zdravstveni sustavi s ciljem općeg poboljšanja zdravstvenih rezultata.

Iva: Ako biste željeli pročitati više o ovoj sintezi i vidjeti kako bi se izazovi mogli identificirati i pristupiti im, cijeli pregled možete naći online u Cochrane knjižnici www.cochranelibrary.com tako da u tražilicu upišete izraz "kvalificirano medicinsko osoblje na porođaju" ili "skilled birth attendants".

Podcast translated by Jela Ravnjak
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Iva Jerčić Martinić-Cezar
Translated Podcast recorded by Teo Peričić