Istraživačko pitanje

Autori ovog Cochrane sustavnoga pregleda literature analizirali su učinak različitih tipova implantata kroz kratkotrajne i dugotrajne komplikacije operacije, kozmetičke rezultate, zadovoljstvo operativnim procesom i kvalitetu života žena podvrgnutih rekonstrukciji dojki nakon mastektomije (uklanjanja tkiva dojke).

Dosadašnje spoznaje

Procijenjuje se da će 28-60% žena pogođenih rakom dojke biti podvrgnuto mastektomiji (kirurško uklanjanje tkiva dojke). Tijekom toga procesa žene mogu birati između brojnih opcija rekonstrukcije grudi i moguće je postići prirodan izgled dojki, s primjerenom veličinom i oblikom, u skladu s osobnim potrebama. Različite mogućnosti rekonstrukcije su također dostupne velikom broju žena pod visokim rizikom od razvoja nasljednoga raka dojke, a koje bi se podvrgle zahvatu s ciljem smanjenja navedenog rizika. Moguće je ugraditi implantate koji su ispunjeni silikonom (sintetički polimer u gel-obliku), fiziološkom otopinom soli (silikonska školjka ispunjena sterilnom slanom tekućinom), anatomski oblikovane ili okrugle, grube ili glatke teksture nepromjenljivog ili promjenljivog volumena. Ovaj pregled literature analizira jesu li različite vrste implantata (umetaka) povezane s boljim ili gorim kirurškim ishodom i zadovoljstvom pacijentica.

Obilježja studija

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do srpnja 2015. Napravljen je sustavni pregled da bi se usporedile kratkotrajne i dugotrajne komplikacije operacije (poput oblikovanja ožiljka oko implantata koji zatim steže implantat - što se naziva stezanje kapsule i pucanje implantata), kozmetički ishodi, postoperativna kvaliteta života i zadovoljstvo različitim vrstama implantata koji se koriste u rekonstrukciji grudi. Pronađeno je pet randomiziranih kontroliranih studija koje su uključile 202 žene. Te studije su dale podatke za pet usporedbi: gruba nasuprot glatkoj površini, materijali punjenja umetaka uspoređivani jedni s drugima (silikonski s onima ispunjenim slanom otopinom te vodeni gel s prethodna dva), anatomski ili okrugli oblik te promjenljivi s nepromjenljivim volumenom. Četiri istraživanja su uključivala žene koje su bile podvrgnute mastektomiji zbog raka dojke, a jedno se odnosilo na žene koje su operaciju uradile u preventivne svrhe.

Autori dvaju studija su naveli da nisu imali sukoba interesa, a autori triju studija nisu naveli tu informaciju. Autori triju studija su naveli da su njihova istraživanja primila financijsku potporu od istraživačkih zaklada, a ostali nisu naveli podatak u vezi izvora financiranja.

Ključni rezultati

Samo su dva istraživanja prikazala podatke za razlike među vrstama implantata u vezi ishoda koji su analizirani.

Jedno istraživanje na 65 žena usporedilo je silikonske umetke i umetke ispunjene fiziološkom otopinom soli te pokazalo da su potonji povezani s manjim brojem slučajeva skvrčavanja ovojnice i većim brojem žena zadovoljnih rekonstruiranim grudima. Ipak, u odnosu na one sa silikonskim, veći udio žena čiji su umetci bili ispunjeni fiziološkom otopinom soli trebao je napraviti ponovne operacije na rekonstruiranim grudima.

Drugo istraživanje, na 40 žena, usporedilo je implantate promjenljivog volumena (stavljene u jednom kirurškom postupku) i nepromjenljivog (fiksnog) volumena (stavljene u drugom od dva odvojena kirurška procesa) te pokazalo da je daleko viša razina zadovoljstva i značajno niža potreba za ponovnim operacijama u žena koje su dobile implantate fiksnog volumena.

Ostala tri istraživanja prikazala su podatke za sljedeće usporedbe: grubi nasuprot glatkim silikonima (20 žena), PVP-vodeni gel nasuprot umetaka ispunjenih fiziološkom otopinom soli (41 žena) i anatomski oblikovani nasuprot okruglim umetcima (36 žena). Te studije ukazuju da među navedenim implantatima nema razlika u skvrčavanju odnosno kontrakciji ovojnice, kratkotrajnim komplikacijama ili potrebom za ponovnim operacijama.

Nisu pronađena istraživanja koja bi usporedila silikonske implantate zadnje generacije s ranijim inačicama ili implantate različitih proizvođača.

Kvaliteta dokaza

Dokazi koji su pronađeni su ograničeni: samo je neznatan, manji udio žena koje su podvrgnute rekonstrukciji grudi proučavan u randomiziranim kontrolnim studijima. Kvaliteta dokaza je jako niska, jer su istraživanja imala velika metodološka ograničenja.

Unatoč činjenici da je nekoliko milijuna žena imalo rekonstrukciju grudi u zadnjih 20 godina, mali broj studija i mali broj žena uključenih u ta istraživanja ne omogućuju donošenje glavnog zaključka oko najbolje vrste implantata. Manjak dokaza bi trebalo spomenuti prilikom informiranja žena u svezi rizika i komplikacija koje mogu donijeti različiti umetci i tipovi rekonstrukcije. Potrebna su daljnja istraživanja koja će uključiti veći broj žena i usporediti više vrsta implantata, kako bi žene mogle donijeti informirane odluke na temelju dokaza, a ne samo mišljenja kirurga.