Zašto je poboljšanje dijagnoze apendicitisa važno?
Svrha korištenja računalne tomografije (engl. computed tomography, CT) u osoba kod kojih se sumnja na apendicitis je pomoći kliničaru u razlikovanju onih kojima je potreban operativni zahvat resekcije crvuljka (apendektomija) i onih kojima taj zahvat nije potreban.

Cilj Cochranovog sustavnog pregleda
Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je otkriti koliko je CT abdomena i zdjelice precizan za dijagnosticiranje apendicitisa u odraslih osoba. Istraživači u Cochraneu uključili su 64 istraživanja u ovom sustavnom pregledu kako bi odgovorili na to pitanje.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?
CT skeniranje može se izvesti na nekoliko načina. Kvaliteta slike može se poboljšati upotrebom intravenskog kontrastnog sredstva, a vizualizacija crvuljka može biti bolja kada se koristi oralno ili rektalno kontrastno sredstvo. CT skeniranje može se izvesti i zračenjem u malim dozama. Izlaganje zračenju povezano s CT-om može povećati doživotni rizik od raka. Ovaj Cochraneov sustavni pregled proučavao je točnost sljedećih vrsta CT uređaja: bilo koja vrsta CT uređaja, CT uređaj ovisno o kontrastnom sredstvu i niskodozni CT uređaj.

Ključni rezultati
Ovaj sustavni pregled obuhvatio je 64 relevantna istraživanja koja su opisala rezultate za 71 zasebno istraživanu populaciju, s ukupno 10,280 sudionika. Rezultati ovih istraživanja pokazuju da teoretski, ako se CT uređaj bilo koje vrste koristi na odjelu hitne medicine na uzorku od 1000 ljudi od kojih 43% ima apendicitis, procjenjuje se da bi:
• kod 443 osobe nalaz CT-a upućivao na apendicitis, a od njih 8% ne bi imalo akutni apendicitis;
• od 557 osoba s nalazom CT-a koji upućuje na to da nemaju apendicitis, 4% bi zapravo imalo akutni apendicitis.

Za dijagnosticiranje apendicitisa, niskodozni CT uređaj pokazao se jednako točnim kao i standardni CT uređaj. CT uređaji s intravenskim, rektalnim ili oralnim i intravenskim kontrastnim materijalom bili su jednako točni, a bili su točniji od CT uređaja koji ne koristi kontrastni materijal.

Koliko su pouzdani rezultati istraživanja u ovom sustavnom pregledu?
U uključenim istražvanjima, konačna dijagnoza apendicitisa temeljila se na operativnim saznanjima ili na mikroskopskom pregledu reseciranog crvuljka. Među sudionicima koji nisu operirani, mogućnost apendicitisa bila je odbačena nakon praćenja simptoma. To je vjerojatno bila pouzdana metoda za odlučivanje o tome jesu li pacijenti uistinu imali apendicitis, u slučaju kada je praćenje bilo oprezno i potpuno učinjeno. Nažalost, to nije bio slučaj u značajnom dijelu uključenih istraživanja. Općenito gledano, bilo je nekih problema s načinom provođenja istraživanja. Zbog toga se CT možda činio točnijim nego što zapravo jest, povećavajući time broj točnih nalaza CT-a (zeleni pravokutnici) na dijagramu.

Kome je namijenjen ovaj sustavni pregled?
Istraživanja uključena u ovaj sustavni pregled provodila su se uglavnom na odjelima hitne pomoći. Nakon kliničkog pregleda i testiranja krvi, kod svih sudionika sumnjalo se na apendicitis. Uključena israživanja procjenjivala su širok raspon vrsta CT uređaja. Prosječna dob sudionika kretala se od 25 do 46 godina, a postotak žena varirao je između 26% i 100%. Postotak sudionika s konačnom dijagnozom apendicitisa varirao je između 13% i 92% u različitim istraživanjima (prosječno 43%).

Što ovi rezultati znače?
CT je točan test koji će vjerojatno pomoći kliničarima u liječenju osoba s mogućim apendicitisom. Rezultati ovog sustavnog pregleda pokazuju da je mala vjerojatnost da će kliničari pogrešno dijagnosticirati akutni apendicitis (8% među onima čiji nalazi CT-a sugeriraju da imaju apendicitis). Mogućnost da kliničar ne dijagnosticira apendicitis kod osobe koja ga ima također je mala (4% među onima čiji nalazi CT-a sugeriraju da nemaju apendicitis).

Datum pretraživanja literature

Autori sustavnog pregleda pretražili su literaturu objavljenu do 16. srpnja 2017 godine.