Psihoza je širok pojam koji uključuje nekoliko mentalnih bolesti kao što su shizofrenija, shizofreni poremećaj, shizoafektivni poremećaj, psihotične depresije i bipolarnog poremećaja sa psihotičnim obilježjima. Psihotični poremećaji pogađaju oko 3% stanovništva, a mogu dovesti do visoke razine invalidnosti, što je značajan javnozdravstveni problem i socijalno i ekonomski.

Stres može dovesti do otpuštanja kortizola te je povezan i s nastupom i s ponovnom pojavom psihotičnih poremećaja. Povišene razine kortizola su pronađene u nekih ljudi s psihozom, posebno među onima koji pate od psihotične depresije i onih u ranijim fazama psihoze. Antiglukokortikoidni lijekovi smanjuju učinke kortizola te stoga mogu biti korisni kod osoba s psihotičnom depresijom i bipolarnim poremećajem. U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirana su sva randomizirana ispitivanja koja uspoređuju antiglukokortikoide i srodne lijekove u odnosu na placebo u liječenju osoba sa psihozom - prodromalnom psihozom ili prvom epizodom psihoze.

Jedanaest istraživanja s ukupno 509 sudionika uključeno je u ovaj pregled. Ispitano je nekoliko lijekova s antiglukokortikoidnim učinkom, uključujući dehidroepiandrosteron (DHEA) (n = 5), mifepriston (n = 4), deksametazon (n = 1) i ketokonazol (n = 1). Svi sudionici su bili odrasle osobe s dijagnosticiranom shizofrenijom, shizoafektivnim poremećajem ili psihotičnom depresijom. U većina studija ispitan je učinak davanja antiglukokortikoidnog lijeka kao dodatak postojećoj terapiji. Dostupni podaci iz ovih ispitivanja ne ukazuju ni na kakav učinak na ukupne psihotične simptome, ni "pozitivne", niti "negativne". U jednoj velikoj studiji u kojoj je uspoređivan mifepriston u odnosu na placebo kao jedina terapija, pokazana je značajna razlika u udjelu ispitanika kod kojih je liječenje mifepristonom bilo uspješnije u odnosu na placebo. Ovaj učinak nije bio odmah vidljiv, već 21 dan nakon početka terapije. Podaci o nuspojavama su se razlikovali među studijama. Kada su pojedinačni antikortikoidi kao mifepriston i DHEA uspoređivani s placebom, učestalost nuspojava bila je slična između skupina; međutim, dobiveni podaci o različitim antiglukokortikoidima korištenim kao dodatak u kombiniranoj terapiji, pokazali su da antiglukokortikoidi povećavaju učestalost nuspojava u odnosu na placebo. Ukratko, vrlo je malo ispitivanja koja se trenutno provode, a većina uključuje mali broj ispitanika. Ograničeni dostupni podaci ne pružaju dovoljno dokaza za uporabu antiglukokortikoidnog liječenja psihoza, te su potrebne dodatne studije.