Antibiotici u liječenju bronhiolitisa u djece mlađe od dvije godine

Istraživačko pitanje

Pregledani su dokazi o učinku antibiotika na kliničke rezultate u djece s bronhiolitisom.

Dosadašnje spoznaje

Bronhiolitis je ozbiljna bolest dišnog sustava koja pogađa djecu. Najčešće je uzrokovan respiratornim sincicijskim virusom (RSV), i najčešći je razlog bolničkog liječenja djece mlađe od šest mjeseci. Djeca obično imaju iscjedak iz nosa, kašalj, kratak dah i znakove poteškoća u disanju, koje mogu biti opasne po život. Unatoč virusnom uzročniku, antibiotici se često propisuju. Moguće je da liječnici koji ih propisuju očekuju korist od anti-upalnih učinaka koje neki antibiotici imaju, ili su zabrinuti zbog mogućnosti sekundarne bakterijske infekcije, osobito u djece koja klinički nisu dobro i zahtijevaju intenzivnu njegu. Ovaj je Cochrane sustavni pregled analizirao mogu li antibiotici poboljšati ili pogoršati kliničke rezultate u djece s bronhiolitisom.

Obilježja istraživanja

Dokazi se odnose na studije objavljene do 2014. godine. Pronađeno je sedam studija (824 sudionika) koje uspoređuju učinak liječenja antibiotikom s placebom ili liječenjem bez antibiotika u djece s bronhiolitisom. Dvije od tih studija također uspoređuju intravenske i oralne antibiotike.

Ključni rezultati

Glavni analizirani rezultat je bio trajanje simptoma/znakova (trajanje potrebe za dodatnim kisikom, zasićenost krvi kisikom, piskanje pri disanju, krepitacije (pucketanje), vrućica). Ostali promatrani rezultati su uključivali trajanje hospitalizacije/vremena do otpusta iz bolnice, ponovni prijam, komplikacije/štetne učinke (uključujući i smrt) i radiološke (rendgenske) nalaze.

Uključeno je sedam studija s ukupno 824 sudionika. Četiri studije su prikazale rezultate o trajanju potrebe za dodatnim kisikom i nisu pokazale značajnu razliku u trajanju primjene kisika u odnosu na djecu koja su primala placebo. Zajedno su analizirana tri istraživanja koja uspoređuju azitromicin u odnosu na placebo, i opet se nije pokazala značajna razlika između antibiotika i placeba u trajanju potrebe za kisikom. Većina uključenih studija nije opisala osnovne rezultate vezane uz piskanje pri disanju, krepitacije i vrućicu. Jedna studija s visokim rizikom pristranosti dobila je mješovite rezultate o učinku antibiotika na piskanje, ali bez razlike u ishodima vezanim za druge simptome. Jedno istraživanje pokazalo je da nema razlike u trajanju vrućice, a jedno je pokazalo da nema razlike u prisutnosti vrućice drugog dana bolesti.

Što se tiče sporednih rezultata, šest uključenih studija nije pronašlo nikakvu razliku između antibiotika i placeba za mjere duljine trajanja bolesti ili duljine boravka u bolnici. Za duljinu boravka u bolnici, zbirno su analizirani podatci iz tri istraživanja koja uspoređuju uporabu azitromicina u odnosu na placebo, kao zbir dijela sveukupne analize učinka antibiotika na hospitalizaciju. Ovi udruženi rezultati slično su pokazali da nema razlike između antibiotika (azitromicin) i placeba. Jedna mala studija s visokim rizikom pristranosti otkrila je da terapija od tri tjedna klaritromicina značajno smanjuje ponovni prijam u bolnicu u usporedbi s placebom. Međutim, smanjenje učestalosti ponovnog prijama u bolnicu nije ponovo dokazano u novijem istraživanju u kojem je 97 djece randomizirano u skupine koje su dobile ili jednu veliku dozu azitromicina ili placebo. Niti u jednoj od sedam uključenih studija nije bilo smrtnih slučajeva i nijedna studija nije posebno prijavila štetni učinak antibiotika. Samo dvije studije su iznijele opće komentare da nije bilo nuspojava pri uporabi antibiotika. Radiološki nalaz se nije pratio kao ishod u nijednoj od uključenih studija.

Kvaliteta dokaza

Ovaj Cochrane sustavni pregled ažuriran 2014. godine ima snažniju kvalitetu dokaza, zbog uključivanja dvaju novih randomiziranih kontroliranih pokusa. Ove dvije studije su zajedno uključile dodatnih 138 sudionika u skupinu koja je primala antibiotike i 143 sudionika u skupinu koja je primala placebo. Prije toga su samo tri mala randomizirana kontrolirana pokusa ispitala učinak antibiotika u odnosu na placebo, sa samo 72 sudionika u antibiotskoj skupini i 72 sudionika u placebo skupini. Prema tome, ovaj sustavni pregled čini značajan doprinos, posebno s obzirom na ulogu makrolida, kao što je azitromicin, u liječenju bronhiolitisa. Novi, neobjavljeni podatci nisu uključeni. Međutim, autori nemaju razlog sumnjati da je strategija pretraživanja bila pristrana u vezi rezultata pregleda. Nije bilo moguće doći do originalnih (neobrađenih) podataka jedne studije provedene prije 40 godina, kao ni do originalnih podataka još tri studije, što je slabost ovog pregleda. Autori tri preostale uključene studije su omogućili uvid u originalne podatke za ovaj sustavni pregled.

Zaključak

Ovaj sustavni pregled nije pronašao dovoljno dokaza da podrži korištenje antibiotika u liječenju bronhiolitisa. Moglo bi biti opravdano istraživanje u kojem će se istražiti postoji li podskupina bolesnika koja bi imala koristi od antibiotika.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Žana Rubić
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Podijeli/Sačuvaj