Cjepivo za sprječavanje gripe u zdravih odraslih osoba

Pitanje koje postavlja sustavni pregled

Procijenjen je učinak cijepljenja protiv virusa gripe za sprječavanje gripe tipa A ii B (djelotvornost), bolesti nalik na gripi i njenih posljedica (učinkvitost) te je analizirano da li je izlaganje cjepivu gripe povezano s ozbiljnim štetnim posljedicama. Ciljna populacija bili su zdravi odrasli ljudi, uključujući žene i novorođenčad.

Dosadašnje spoznaje

Preko 200 virusa uzrokuje gripu i bolest koja nalikuje na gripu, koje imaju iste simptome – vrućicu, glavobolju, bolove, kašalj i curenje iz nosa. Bez laboratorijskih testove liječnici ne mogu razlikovati ove dvije bolesti. Obje traju danima i rijetko uzrokuju smrt ili ozbiljnu bolest. U najboljem slučaju cjepiva mogu biti korisna za gripu tipa A ili B, što predstavlja svega oko 10% svih virusa koji cirkuliraju. Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje koji soj virusa treba biti uključen u cjepivo za nadolazeću sezonu.

Inaktivirano cjepivo priprema se obradom virusa gripe posebnim kemijskim tvarima koje “ubijaju” virus. Završni pripravak može sadržavati cjeloviti virus ili aktivni dio virusa. Takva vrsta cjepiva obično se primjenjuje injekcijom u mišić (parenteralna primjena).

Živo umrtvljeno cjepivo priprema se uzgajanjem virusa gripe na niz staničnih kultura ili životinjskih embrija. Sa svakim prijelazom virus gubi sposobnost umnažanja u ljudskim stanicama, ali i dalje može stimulirati imunološki sustav. Živo umrtvljeno cjepivo primjenjuje se kao aerosol u nosnice (intranazalna primjena).

Soj virusa koji se nalazi u cjepivu obično je onaj za koji se očekuje da će cirkulirati u sljedećoj sezoni epidemije (dva tipa soja A i dva tipa soja B), prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (sezonsko cjepivo).

Pandemijsko cjepivo sadrži samo soj virusa koji je odgovoran za pandemiju (primjerice, tip A H1N1 za pandemiju koja se dogodila u sezoni 2009/2010).

Značajke studija

Analizirani su podaci dostupni do svibnja 2013. godine. U ovom obnovljenom Cochrane sustavnom pregledu uključeno je 90 izvještaja o 116 kliničkih studija koje su usporedila učinak cijepljenja protiv gripe naspram placeba ili nikakve intervencije. Među tim studijama 69 su bila klinička istraživanja (koja su uključila preko 70.000 ljudi), 27 su bile komparativne kohortne studije (oko 8 milijuna ljudi), a 20 su bila istraživanja parova (engl. case-control) s ukupno oko 25.000 ljudi. Od 116 studija, 23 (tri istraživanja parova i 20 kohortnih studija) ih je provedeno tijekom trudnoće (i uključilo oko 1,6 milijuna parova majki i djece).

Ključni rezultati

Preventivni učinak parenteralnog inaktiviranog cjepiva protiv gripe u zdravih odraslih osoba je malen: treba cijepiti najmanje 40 ljudi kako bi se izbjegao jedan slučaj bolesti nalik na gripi, a 71 osobu bi trebalo cijepiti kako bi se spriječio jedan slučaj gripe. Cjepivo ne pokazuje značajan učinak na smanjenje dana bolovanja ili boravak u bolnici.

Nije sigurno ima li primjena inaktiviranog cjepiva protiv gripe trudnicama ikakav učinak za zaštitu protiv bolesti nalik gripi, ili je taj učinak barem vrlo ograničen. Učinak na njihovu novorođenčad nije statistički značajan.

Učinkovitost živog cjepiva u aerosolu bila je slična kao i kod inaktiviranog cjepiva: 46 osoba bi trebalo cijepiti kako bi se spriječio jedan slučaj bolesti nalik gripi.

Primjena sezonskog inaktiviranog cjepiva protiv gripe nije povezana s nastankom multiple skleroze, optičkog neuritisa (upale vidnog živca) ili imunološki posredovane trombocitopenijske purpure (bolest koja pogađa krvne pločice - trombocite). Primjena pandemijskog monovalentnog H1N1 inaktiviranog cjepiva nije povezana s Guillain-Barréovim sindromom (bolest koja zahvaća živce udova i tijela).

Dokazi pokazuju da primjena i sezonskog i pandemijskog cjepiva iz 2009. tijekom trudnoće nema značajan učinak na broj pobačaja ili smrt novorođenčadi.

Kvaliteta dokaza

Stvaran učinak pristranosti nije se mogao odrediti za 70% uključenih studija (primjerice zbog nedovoljno prikazanih podataka i različitih podataka). Oko 20% uključenih studija (uglavnom kohortne studije) imalo je visok rizik od pristranosti. Oko 10% studija bilo je metodološki dobro napravljeno.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Livia Puljak
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Podijeli/Sačuvaj